Međutim, pažljivije analizirajući tu realnost dolazimo do gorke spoznaje kako dva društva (bošnjačko i srpsko) imaju jasno definirane nacionalne strategije, dok se unutar trećeg društva (hrvatskog) sva strategija svela na bespoštednu borbu za vlast, odnosno goli opstanak političkih stranaka i njihovih lidera.

Dok se samozvani lideri hrvatskog naroda u BiH narcisoidno i prepotentno prepucavaju, politički predstavnici druga dva naroda bave se temama koje će dugoročno odrediti sudbinu BiH, hrvatskog naroda u njoj, ali i šire.

Milorad Dodik i društvo, uz svesrdnu potporu Beograda i Moskve, na sve moguće načine pokušavaju budućnost Republike Srpske vezati za sudbinu Kosova. S druge, pak, strane, Haris Silajdžić i bošnjačko političko vodstvo, uz znatnu potporu domaćih i međunarodnih islamskih krugova, kao i Republike Turske, na sve načine pokušavaju „dignuti na noge" Sandžak, te tako dodatno priprijetiti Beogradu da odustane od potpore Dodiku.

Medijski natpisi o ustavnim promjenama, opskrbi plinom, razvoju medija, cestogradnji, i mnogim drugim pitanjima također pokazuju da bošnjački i srpski lideri imaju jasno definirane nacionalne strategije za čitavo ovo stoljeće.

I saveznike naravno!

'Vlasnici i dalje izravno interveniraju u uređivačku politiku. Politički pritisci na medije nisu prestali ni u javnim, ni u lokalnim niti u privatnim medijima' kaže HND, i upozorava...' Sadašnji trend izbjegavanja bitnih tema, forsiranje zabave, spektakla, dominacije crne kronike, izmišljanje i proizvodnja celebritya u konačnici rezultiraju bijegom od novinarstva, cenzurom i autocenzurom'

Kao što znamo, mediji u Hrvatskoj vole pisati o drugima, ali ne vole pisati o sebi. Svakodnevno u tisku možemo čitati o raznim financijskim i drugim aferama, kako političara, tajkuna i običnih građana. Ti isti mediji, međutim, nerado pišu o sebi, a još manje o svojim vlasničkim strukturama. Tko su njihovi pravi vlasnici? Tko postavlja urednike? Kome ti urednici moraju odgovarati? Čije to želje moraju uzeti u obzir?

Kako bismo makar donekle mogli shvatiti današnju teško shvatljivu političku i gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, kojoj su kumovali i mediji, potrebno je pogledati tko to kontrolira naše medije. Ako utvrdimo tko su im pravi vlasnici, tek onda možemo pokušati procijeniti koji bi im mogli biti pravi motivi i pravi interesi, te zašto se ponašaju ovako kako to čine.

Dakle tko su ti vlasnici o kojima govori HND, ti 'medijski balkanci' koji zlostavljaju hrvatske novinare, ugrožavaju njihovu novinarsku i profesionalnu slobodu, pa i same temelje naše mlade demokracije u Hrvatskoj?

Ove 2010. godine, u nedjelju 15. kolovoza, po 104. put prošla je hrvatska procesija ulicama Chicaga slaveći Veliku Gospu. Nekoliko velikih orkestara limene glazbe, nakon sviranja hrvatske i američke himne, nastavili su u procesiji svirati poznate pjesme posvećene Gospi. Četrnaest svečano ukrašenih kola za procesije (floats), kako je to u Americi običaj za ovakve prigode, puna mladih i malo starijih u hrvatskih narodnim nošnjama, slijedila su glazbenike. Mnoštvo hrvatskih i američkih zastava, barjaka s imenima hrvatskih društava koje su u rukama ponosno nosili njihovi članovi, te predstavnici grada i države Illinois, konzulica države Hravstek Renee Pea, a za njima poslužitelji kod oltara, pomoćni biskup iz Chicaga Gustavo Siller, svećenici, franjevački bogoslovi iz domovine, uz molitvu krunice pratili su sliku Gospe Sinjske, predvodeći veliko mnoštvo hodočasnika.

U hotelu Đulić u organizaciji širokobriješkog ogranka Matice hrvatske predstavljena je knjiga Sanijele Matković „Otisak srca". Ovu knjigu koja sadrži sedam igrokaza i sedam pjesama predstavili su prof. Jozo Marić, prof. Andrija Zeljiko, fra Ante Marić i Ana Marija Prskalo. „Otisak srca" predočuje tek jedan otisak, koji govori o ljubavi koja je kreativna, životna - sveprisutna. Koja se može iščitati u redcima knjige i uprisutniti: pokretom, riječju i stihom. Predstavljanje knjige svojim nastupom su upotpunile mlade širokobriješke glazbenice Lucija Zovko i Renata Jelić.

Sanijela Matković rođena je 16. studenog 1973. u Širokom Brijegu, gdje je završila pučku i srednju školu. Na Teološkom institutu u Mostaru 2000., godine diplomirala je Katehetiku. Živi i radi u Širokom Brijegu. Trenutno priprema magistarski rad na Poslijediplomskom specijalističkom studiju za Odnose s javnošću, na Filozofskom fakultetu u Mostaru.

Na Mostarskom blatu svečano je otvorena I. Međunarodna smotra izviđača koja se održava, u vremenu od 24.-29. kolovoza, u organizaciji Odreda izviđača „Široki Brijeg". Smotru je prigodnim riječima otvorio Općinski načelnik Miro Kraljević, a sudionicima smotre ugodan boravak u Širokom Brijegu poželio je načelnik Odreda izviđača „Široki Brijeg" Ivica Šaravanja. Kroz šest dana koliko traje smotra izviđača sudionici će imati prigodu sudjelovati na zanimljivim radionicama, predavanjima, izviđačkom višeboju, a bit će upoznati i sa kulturno-povijesnim znamenitostima Širokog Brijega.