|
NOVI ARBITRAŽNI SPORAZUM JE LOŠIJI OD ONOG RAČANOVOG
Nacrt
hrvatsko - slovenskoga arbitražnoga sporazuma o rješavanju graničnoga
spora, koji je sinoć obznanila hrvatska Vlada, otvara mogućnost
arbitražnome sudu da spor riješi na štetu Hrvatske. Formulacijom u
sporazumu da arbitražni sud odluči o () Slovenije s
otvorenim morem (ne traži se, primjerice, da Sud najprije razmotri ima
li Slovenija na to pravo), unaprijed se stvara odluka suda o tome
pitanju, jer sud mora postupiti onako kako su mu stranke, Hrvatska i
Slovenija, naložile u arbitražnome sporazumu. Po mojemu mišljenju sud o
tome može odlučiti samo na jedan način: da utvrdi morski prolaz, koridor (Slovenci ga zovu ,
dimnjak), u dijelu mora koje je sada dio hrvatskoga državnog
teritorija. Jedino se tako može spojiti Sloveniju s ovorenim morem. Ma
koliko formulacija u engleskom tekstu sporazuma bila neprecizna (), ne znam koji je to drugačiji način na koji bi arbitražni sud ostvario spoj Slovenije s otvorenim morem.
Tako je riječi interpretirao i slovenski premijer. Slovenski državnici su jasno istaknuli zahtjev za . Njih ne zadovoljava čak ni režim
svih slovenskih brodova dok plove hrvatskim morem u slovenske luke, tj.
režim u kojemu bi se suspendiralo pravo intervencije na slovenskim
brodovima hrvatskih policijskih i carinskih organa.
2.
Nacrt arbitražnog sporazuma omogućava donošenje arbitražne odluke na
temelju koje će se Hrvatska u koridoru morati odreći dijela svoga mora,
morskoga dna i podzemlja sa svim prirodnim bogatstvima u njemu, rudnim
i živim, uključujući zračni prostor iznad koridora (a) u korist
Slovenije, ili (b) pretvarajući svoje more i podmorje u otvoreno more
(tj. more koje nije pod ničijim suverenitetom).
3. Ako se uzme
kao model širina koridora iz Račan - Drnovšekovog nacrta sporazuma o
granici iz 2001. taj morski i podmorski koridor (), računajući
od crte sredine između hrvatske i slovenske obale do izlaska iz
Tršćanskoga zaljeva, bio bi širok 5,4 km. a dug 26 km. Za naše dizače
bijelih zastava koji u novinama grlato zahtijevaju plaćanje teritorijem
slovensku deblokadu pregovora s Bruxellesom (nijedna država nije do
sada platila ulazak u Europsku uniju svojim teritorijem), ponovit ću
moguću cijenu: pojas neprijeporno hrvatskoga mora i podmorja u dužini
od 26 km, širok 5 km i 400 metara. U arbitražnoj odluci, naravno, te
dimnezije mogu biti drukčije, primjerice širina može biti uža, ali i
šira.
4. Jednostrana izjava koju namjerava objaviti naša
Vlada istodobno s potpisivanjem arbitražnoga ugovora o tome da Hrvatska
neće priznati nikakav , ne obvezuje
arbitražni sud, a ni Sloveniju. Ne može država svojim jednostranim
internim aktom preinačiti ili drugačije interpretirati ono što je u
isto vrijeme u dvostranome međunarodnom ugovoru prihvatila. Ako u
arbitražnome postupku izbiju nejasnoće, arbitražni sporazum rezervira
pravo interpretacije jedino arbitražnome sudu. A ne državama. Hvatska i
Slovenija morat će izvršiti arbitražnu presudu u cijelosti.
5. Učinci ponuđenoga nacrta aritražnoga sporazuma mogu biti dodatno štetni interesima Hrvatske.
Prvo.
Ako dobije teritorijalni koridor (morski prolaz pod svojim
suverenitetom) - takvu mogućnost, nažalost, otvara nacrt arbitražnoga
sporazuma - Slovenija će steći automatski, na temelju važećega
međunarodnoga prava, isključivo pravo iskorištavanja prirodnih
bogatstava u dijelu podmorja dalje u Jadranu, u smjeru juga, primjerice
eksluzivno pravo crpljenja plina i nafte u tzv..
Drugo.
Na taj način Slovenija bi mogla steći i pravo jednostranoga proglašenja
u moru izvan Tršćanskoga zaljeva u smjeru juga svoga gospodarskog
pojasa, tj. svoga ZERP-a. Slovenija je zakonom 4. listopada 2005. već
proglasila nekakav svoj fantomski ZERP, arheološku zonu i fantomski
epikontinentski pojas (u području našega ZERP-a i epikontinentskoga
pojasa) koji sada nemaju nikakvu valjanu osnovu jer nisu u dodiru sa
slovenskim državnim teritorijem (taj dodir prekidaju teritorijalna mora
Hrvatske i Italije).
Novi slučajevi sa Crnom Gorom i BiH ?
Treće. Valja imati na umu da se otvoreno
more nalazi tek pred područjem Crne Gore. Hrvatska ima ZERP, a Italija
svoj ekološki pojas, pa u dijelu Jadrana između Hrvatske i Italije nema
otvorenoga mora. Dokle će sud vući koridor? Do Crne Gore? U slovenskim
političkim i stručnim krugovima naveden je primjer koridora dugog 86 km
koji je 1984. Francuska ustupila Monaku.
Monako je pod francuskom zaštitom još od 1918. Slovenija, međutim, nije
Hrvatskoj Monako, a ni Hrvatska Sloveniji.
Četvrto. Utvrđivanjem koridora, tj.
Slovenije s otvorenim morem, Hrvatska će izgubi jedinu izravnu granicu
s Italijom. Dvojba je hoće li Italija arbitražni sporazum tretirati kao
jednostrano (hrvatsko) kršenje Osimskih sporazuma o granici koji su
1975. zaključeni između Hrvatske (bivše Jugoslavije) i Italije?
Peto. U Bosni i Hercegovini već su izraženi zahtijevi za po ugledu na Sloveniju.
Šesto.
Crna Gora može zakomplicirati načelno postignuti dogovor o rješavanju
graničnoga pitanja u Bokokotorskome zaljevu pred Međunardnim sudom
pravde u Haagu.
Pročitajte tekst Sporazuma o arbitraži >>
|
Iz dana u dan u Hrvatskoj je sve više zaraženih od svinjske gripe.
Zasad je u Hrvatskoj od te bolesti preminuo jedan pacijent, čiji život
liječnici splitskog KBC-a nisu uspjeli spasiti, a u ovim se trenucima
za život bore četiri pacijenta koji su hospitalizirani u zagrebačkoj
klinici "Fran Mihaljević".
Dva Hrvata, tri stranke, četiri politike. Tako se mogu opisati hrvatske političke ideje političkog puka koji je podijeljen na vječnu temu ustaša i partizana, domoljuba i jugonostalgičara, ponosnih i sluganskih... Nije to samo ekskluzivitet Hrvata u RH. Ista je situacija s Hrvatima u BiH, samo su teme drugačije.
U organizaciji Sveučilišta u Mostaru i Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba u Mostaru je jučer završen dvodnevni međunarodni znanstveni skup "Hum i Hercegovina kroz povijest", na kojem je sudjelovalo oko 60 znanstvenika. Ovo je prvi takav skup o Hercegovini održan u poslijeratnoj BiH, a po nekima čak i u bivšoj Jugoslaviji. Skup je na argumentiran i znanstven način kroz znanstvene radove progovorio o nekim povijesnim pitanjima, pokazao što je Humska zemlja bila u prošlosti i što je Hercegovina danas, razotkrio neke stereotipe.
Četvorodnevna radionica o donošenju presuda u slučajevima kršenja prava intelektualnog vlasništva počet će 9. novembra, najavljeno je iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.
Učestvovat će i članovi Komiteta za zaštitu intelektualnog vlasništva pri Američkoj trgovinskoj komori BiH, vlasnici kompanija kojima je zaštita intelektualnih prava i vlasništva od ključne važnosti, pravni stručnjaci za pitanja zaštite intelektualnih prava i vlasništva, uključujući Dunju Jadek Penša, sudiju Vrhovnog suda Slovenije i Bernice Donald, sudiju Federalnog okružnog suda SAD-a.
Široki HT Eronet je na otvaranju V. kola NLB lige u zanimljivoj utakmici bio bolji i sasvim zasluženo pobjedio Budućnost iz Podgorice te tako obradovao oko 2500 svojih navijača. Ovo je treća pobjeda za redom a Široki nikad do sada nije pobjedio Budućnost u službenoj utakmici. Tijekom cijele utakmice obje ekipe su odigrale borbeno u jednom dosta visokom ritmu tako da svi koji su došli na Pecari nisu zažalili. Široki je ponovno skokom praktički rješio utakmicu većim dijelom susreta vodio i imao prednost od 10 koševa. Budućnost se trgnula u četvrtoj četvrtini ali za potpuni preokret nisu imali snage.Otvaranje utakmice pripalo je domaćim igračima koje je služio vanjski šut dok je obrana funkcionirala odlično . Odlčnu rolu posebice u drugoj četvrtini pružio je Frano Čolak koji je bio nezadrživ u napadu. Široki je povremeno imao prednost od 9. koševa ali na odmor se ipak odlazi rezultatom 39:34. U nastavku se činilo da će Širokobriježani brzo prelomiti utakmicu totalno na svoj mlin. Grgat, Štemberger, Čolak su odlično otvorili nastavak ,ali gosti opet pred kraj četvrtine smanjuju i onda u zadnjoj četvrtini dalekometnim šutom dovode utakmicu u neizvjesnot. Sve što su pokušali i ubacili su u redove Širokog se uvukla nervoza, ali ipak koševima maestralnog Čolaka te tricom Štembergera 50 sekundi prije kraja Široki je uspio utakmicu na najbolji mogući način privesti kraju. Par osobnih do kraja te slobodna bacanja sa obje strane nisu puno promjenili, na kraju je publika ispratila obje ekipe pljeskom a na semaforu je svjetlilo 76:72 za Široki HT Eronet.
N.K. Široki Brijeg je sasvim zasluženo golovima Mišića i Wagnera pobjedio F.K.Sarajevo u zaostaloj utakmici IX kola Premijer lige Bosne i Hercegovine te tako zasjeo na prvo mjesto. U jednoj lijepoj atmosferi pred oko 2500 gledatelja bez ikakvih incidenata Široki i Sarajevo su odigrali pravi derbi i na kraju je Široki pobjedio no i Sarajevo je imalo svoje prigode, posebice u prvom poluvremenu koje nisu iskoristili. Kiša koja je padala kroz cijelu utakmicu je vjerovatno umanjila posjetu no svi koji su došli su na kraju zadovoljni otišli kućama. Možemo konstantirati da je Široki u prvom poluvremenu imao i dosta sreće ali na kraju su momci iz Širokog ipak slavili te pokazali da zasluženo nose epitet najbolje ekipe u ligi, nakon ove pobjede su se i ustoličili na prvo mjesto.
Danas je u prostorijama N.K. Široki Brijeg održana press konferencija na kojoj je glavna tema bila organizacija sutrašnje utakmice N.K. Široki Brijeg-F.K. Sarajevo. Podsjetimo radi nereda koje su izazvali navijači Sarajeva utakmica se 04.10.2009 god. u planiramon terminu nije odigrala. Iz Širokog ističu da su i ovaj put poduzeli sve da se spriječe bilo kakvi incidenti van stadiona te pozvali sve navijače da pomognu ekipi da dođe do tri važna boda te tako zasjedno na prvo mjesto.
