Potpisan Sporazum o financiranju Projekta za upravljanje čvrstim otpadom

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara i ministar financija i trezora Dragan Vrankić i direktorica Svjetske banke za jugoistočnu Europu i središnju Aziju Jane Armitage potpisali su 24.06.2009. godine u Sarajevu:

Sporazum o financiranju između Bosne i Hercegovine i Međunarodne asocijacije za razvoj IDA,

Sporazum o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj IBRD za Drugi projekt upravljanja čvrstim otpadom.

Iznos kredita je 40 milijuna US dolara od čega su IDA sredstva 15,0 milijuna USD i IBRD sredstva 25,0 milijuna USD. Alokacija kredita i zajma: Federacija BiH - 55 %; Republika Srpska - 45 %

Ukupna vrijednost projekta je 43,5 milijuna američkih dolara od čega IDA kredit 15,0 milijuna, IBRD zajam 25,0 milijuna, domaća kontribucija 3,5 milijuna koju osiguravaju entiteti razmjerno alokaciji kredita i zajma.

Prvobitno uključene općine u projekt su - Prijedor, Zvornik, Mostar, Goražde, Zenica i Livno, s tim da su obuhvaćene regije, kao i mogućnost uključenja novih općina. Završetak projekta je 2014 godine.

SKANDALOZNO: Samo godinu dana od potpisa
Autor Zoran Krešić

Tek na desetu godišnjicu potpisivanja utvrđeno je da je nestala originalna verzija Daytonskog mirovnog sporazuma koju su u američkoj bazi Ohio potpisali predsjednici triju država te predstavnici triju zaraćenih strana iz BiH. Nešto više od godinu dana od svojega potpisivanja nestao je još jedan važni međunarodni dokument - Sporazum o slobodnoj trgovini između zemalja središnje Europe (CEFTA) koji se nalazio u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

Bez službenog odgovora
Naime, kada je predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Ilija Filipović zatražio od MVP-a BiH da mu dostavi tekst Sporazuma o CEFTA-i, jednostavno je stigao odgovor da sporazuma nema. Filipović je tada, po osobnim tvrdnjama, tekst sporazuma morao pronaći na internetu u engleskoj varijanti.

Ni danas nije bilo jasno je li taj sporazum stupio na snagu, a očekuje se da će nakon zahtjeva za privremenom mjerom obustave uvođenja carinskih opterećenja Ustavni sud donijeti pravorijek oko zakona i njegove suprotnosti s međunarodnim sporazumom (CEFTA-om) koji ima premoć u odnosu na domaće zakonodavstvo. No, ako Ustavni sud ipak utvrdi da zakon nije sporan s odredbama međunarodnog sporazuma, očekuje se da će susjedne države Hrvatska i Srbija pokrenuti spor u okviru Tajništva CEFTA-e koje se nalazi u Bruxellesu.

Predstavnici Svjetske banke (World Bank Washington D.C.) napustili sastanak

Neuobičajena netransparentnost u pregovorima bh. predstavnika s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF-om) dovela nas je u poziciju da istražimo njihov tijek od strane relevantnih osoba involviranih u ovaj pregovarački proces. Tako iz dobro obaviještenih izvora saznajemo kako je ovaj sastanak već na njegovom začetku obilježen nelagodom i demonstrativnim napuštanjem sastanka predstavnika Svjetske banke (World Bank, Washington D.C), svojevrsne sestrinske institucije MMF-a. Kako nam je rečeno ovaj postupak je potaknut neprofesionalnim i neodgovornim odnosom dijela bh. delegacije prema prije dogovorenim obvezama Vlade F BiH u pogledu stand-by aranžmana s MMF-om.

Čelnici MMF-a na sastanku ostali šokirani zahtjevima pojedinih članova bh. izaslanstva

Temeljne odrednice ovog okrnjenog sastanka, održanog u prijestolnici Austrije, su šok, nevjerica te ogromna, a može se reći i nediplomatski iskazana, ljutnja predstavnika MMF-a neznanjem i nerazumijevanjem predstavnika bh. delegacije o bolnim implikacijama negativnih ekonomskih kretanja u zemlji i svijetu. U tom kontekstu posebno se naglašava njihovo neodgovorno mijenjanje famoznog članka 4 iz pisma namjere za dobivanje kreditnih sredstava od ove institucije. Naravno, tome treba pridodati da su ove odrednice već stavljene u Ugovor o stand-by aranžmanu, koji su potpisali niže pozicionirani predstavnici ove međunarodne institucije, a u međunarodnim financijskim odnosima nepojmljivo je da se potpisano na ekspertnoj razini mijenja koristeći unutarnju silu i političke manipulacije u pregovorima. Isto tako, predstavnici MMF-a nisu se mogli oteti dojmu da dobar dio bh. delegacije ne razumije da ključni problem zemlje nije samo minus u budžetima, nego opasnost da već prethodnih godina iz inozemstva pozajmljenih 5,88 mlrd EUR (11,5 mlrd KM) ne bude vraćeno stranim povjeriocima, posebno, imajući u vidu da BiH samo u ovoj godini mora platiti vanjskotrgovinski minus prilikom uvoza roba u neto vrijednosti od gotovo 3.5 mlrd EUR (6,85 mlrd KM).

OBLJETNICA Visoki predstavnik Valentin Inzko posjetio Međugorje i prisjetio se svog prvog dolaska u ovo hercegovačko svetište prije 27 godina

Autor Tomislav Kvesić

Prije dvadeset i sedam godina, nakon godinu dana otkako se svijetom proširila vijest da se nekolicini djece na jednom brdašcu u malom hercegovačkom selu Međugorje ukazala Gospa, to je svetište posjetio i mladi austrijski diplomat koji je tek nešto ranije imenovanan na dužnost u austrijskom Veleposlanstvu u Beogradu.

Otada u Međugorje dolazi svake godine i nerijetko i više puta na godinu. Riječ je, naravno, o trenutačnom visokom predstavniku međunarodne zajednice i posebnom izaslaniku Europske unije u BiH Valentinu Inzku.

U Međugorje je te 1982., na prvu obljetnicu ukazanja, došao na nagovor jednog austrijskog novinara iz Beča koji je došao pratiti što se to događa u Hercegovini.

Bio i prije 27 godina

Neuspješan završetak pregovora s Medjunarodnim monetarnim fondom
Nedvojbeno se može reći kako bi potpisivanje Stand-by aranžmana s MMF-om predstavljalo kraj samostalne ekonomske politike u ovoj zemlji, ali istodobno i neutralizaciju primjene politike tzv. domaćih „policy makera". Naravno, u tom kontekstu ne može se ne primijetiti kako ovakav scenarij bar s te strane možda i nije loš, posebno, kad se uzme u obzir da domaći kreatori ekonomske politike teško mogu pogledati kolapsu u oči, te stoga i procjenjuju da se u ovoj godini očekuje ekonomski pad aktivnosti od jedva primjetnih -1,5 posto.

Kraj priče o samostalnoj ekonomskoj politici
Ovakve projekcije u najmanju ruku čine se smiješnim, premda su svjesno iznijete od državnih „ekspertnih" skupina, doduše okupljenih uglavnom pod dirigentskom palicom ekonomskih stratega propale planske ekonomije.
U sumornoj ekonomskoj stvarnosti zemlje, koja ionako egzistira na financijskim injekcijama iz inozemstva, pomoć i podrška MMF-a čini se neizostavnom i u krajnjoj liniji neophodnom za prevladavanje recesijskog ekonomskog trenutka. Uzrok neizbježnom ulasku u financijski aranžman s ovom institucijom nije samo nedostatak novca u budžetima, nego i neodgodivo priključenje na financijsku infuziju „pacijenta" zbog negativnog djelovanja vanjskih neravnoteža i deficita, te ranjivosti ekonomije proistekle iz njene zapuštenosti i strukturnih nedostataka. Slikovito rečeno, stalno inzistiranje na novčanim sredstvima iz inozemstva dovelo je do prenaglašene ovisnosti o njima, i u trenucima kad treba vratiti dio pozajmljenog postavlja se pitanje odakle namaknuti sredstva, odnosno na koncu, da li je zemlja već dobrim dijelom prezadužena da bi mogla izdržati bilo kakav povrat sredstava inozemnim povjeriocima.