Home Art Ivana Ćavar izlaže u splitskoj Pinakoteci
Ivana Ćavar izlaže u splitskoj Pinakoteci

Ivana Ćavar izlaže u splitskoj Pinakoteci

0
0
Split – U prepunoj Pinakoteci franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja u Splitu otvorena je izložba slika akademske slikarice Ivane Ćavar. Ciklus slika pod nazivom Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu otvoren je uz pomoć Ksenije Abramović, urednice izložbe u organizaciji Galerije hrvatske sakralne umjetnosti Laudato iz Zagreba i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana dr. Stjepan Kranjčić, a pod pokroviteljstvom Hrvatske redovničke konferencije. Ćavar se predstavila s dvadeset portreta hrvatskih svetaca i blaženika u tehnici ulja na platnu, među kojima su sv. Nikola Tavelić, sv. Leopold Bogdan Mandić, sv. Marko Križevčanin. Ciklus slika pod nazivom Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu otvoren je uz pomoć Ksenije Abramović, urednice izložbe u organizaciji Galerije hrvatske sakralne umjetnosti Laudato iz Zagreba i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana dr. Stjepan Kranjčić, a pod pokroviteljstvom Hrvatske redovničke konferencije. Ćavar se predstavila s dvadeset portreta hrvatskih svetaca i blaženika u tehnici ulja na platnu, među kojima su sv. Nikola Tavelić, sv. Leopold Bogdan Mandić, sv. Marko Križevčanin.

Pored pojedinačnih portreta, mogu se vidjeti i oni u grupnoj kompoziciji, Širokobriješko mučeništvo 7. veljače 1945., Drinske mučenice, Dvanaestorica širokobrijeških mučenika kao i diptih Širokobriješki mučenici. Na izložbi je govorio likovni kritičar, profesor Stanko Špoljarić, autor predgovora u katalogu iz kojeg izdvajamo slijedeći tekst:

„Za ovu priliku taj zahtjevni, ali itekako lijepi zadatak, umjetničkim nadahnućem i slikarskom sabranošću, likovno je osmislila i sadržajno objedinila Ivana Ćavar u zaokruženosti jedinstva vlastite rukopisnosti, uz poštivanje posebnosti svakog „apostola“ dobrote.

I prije prvog poteza u oblikovanju izložbe, Ivana je krenula ususret duhovnoj veličajnosti motiva, jer joj je sakralna tematika dominanta opusa, pa se bit njezinog izraza, s rasponima prizora kršćanske ikonografije logično „prelila“ i na portrete. Koji su i više od toga. Ivana nalazi okosnicu, žarišta u vidnosti lika, ali i prisustvo slutnje iščitavane kroz bogatstvo djela produhovljenih osoba. Stvorila je ognjište zajedništva relativizirajućih stoljeća, sa sličnim odnosom prema svecima iz daleke prošlosti, i onima koje smatramo gotovo suvremenicima.

Naboj srodnosti proizlazi iz Ivanina emocionalnog žara, gdje slikanjem živi život svetaca. Ivana osluškuje „silazak“ nebeskog na zemlju, njegovanjem ostavljenog traga njihove ljudske autentičnosti. Ivana Ćavar svojoj stilistici pridodala je majstorstvo portretne realistične uvjerljivosti, notu narativnog, utkanu i u situacijama kada nema podloge portretne činjeničnosti. U većini svojih ranijih, a i u svojim recentnim ostvarenjima, autorica ritmički skladno razvija slikarsko polje blago geometriziranim formama, tvoreći suptilnu paletu scene asocijativne ili deskriptivne figurativnosti. U ovom ciklusu, logično, više pozornosti pridaje odmjerenoj volumenioznosti likova, obrisnosti formi s tonskim nijansiranjem drugog plana, nenametljivom isticanju karakterističnog – bilo u izrazu lica, dobi, citiranjem znakovitih i simboličnih elemenata.

Razrada draperije ima posebno mjesto – nosi i kolorističke akcente i kontrasnosti s tonom inkarnata. Na velikim površinama (nasuprot minucioznosti u dotjeranosti lica) čitki su potezi autoričinih uobičajenih slikarskih tekstura. Zgusnutost gradivih jedinki vertikalnog ustroja likovna je osnova sjajne slike „Drinskih mučenica“, originalnog autoričinog načina, koji je u potresenosti svojevrsnog diptiha posvećenog širokobriješkim mučenicima doživio svoj vrhunac, likovni i sadržajni.

Stradanje franjevaca pri kraju Drugog svjetskog rata duboko je upisano u memoriju autoričina rodnog kraja te je ona kao umjetnica i vjernica krikom reagirala na zlo. Plemenitšću i dubokom iskrenošću prenosi ljubav u žrtvi. U složenosti scenarija jasne ambijentalne određenosti, stvorena je ugođajnost boli, ali i smisla u otvorenosti transcendentalnom. U pojedinačnim portretima prisutan je i prizvuk i psihološkog, njihovog karaktera, ali i osobno zadiranje u razumijevanje Božjeg u svecima, proizašlo iz dijaloga sa svakim pojedinačno.

Ivana Ćavar – meditativnošću i visokom umjetničkom razinom slikarskog čina – svojom galerijom hrvatskih svetaca, blaženika i sluga Božjih ponovno ih je posvetila, primivši istovremeno i njihov blagoslov.

Fra Jure Šarčević, predsjednik Hrvatske redovničke konferencije, izložbu je proglasio otvorenom koja može se pogledati do 22. listopada, a nakon Splita bit će postavljena i u Zagrebu.

Autorica je diplomirala 1999. slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Vasilija Josipa Jordana, a 2005. magistrirala na poslijediplomskom studiju Ars sacra kod pročelnika studija profesora V.J. Jordana. Doktorsku disertaciju pod nazivom Intimizam u slikama Kristova uskrsnća obranila je u lipnju 2017. pod mentorstvom prof. Vasilija Josipa Jordana.

Danas pored slikanja u atelijeru radi i kao izvanredna profesorica na širokobriješkoj Akademiji. Izlagala je na više od dvadeset samostalnih izložbi, od kojih je pet održano u Parizu. Dobitnica je više nagrada.

Pored pojedinačnih portreta, mogu se vidjeti i oni u grupnoj kompoziciji, Širokobriješko mučeništvo 7. veljače 1945., Drinske mučenice, Dvanaestorica širokobrijeških mučenika kao i diptih Širokobriješki mučenici. Na izložbi je govorio likovni kritičar, profesor Stanko Špoljarić, autor predgovora u katalogu iz kojeg izdvajamo slijedeći tekst:

„Za ovu priliku taj zahtjevni, ali itekako lijepi zadatak, umjetničkim nadahnućem i slikarskom sabranošću, likovno je osmislila i sadržajno objedinila Ivana Ćavar u zaokruženosti jedinstva vlastite rukopisnosti, uz poštivanje posebnosti svakog „apostola“ dobrote.

 I prije prvog poteza u oblikovanju izložbe, Ivana je krenula ususret duhovnoj veličajnosti motiva, jer joj je sakralna tematika dominanta opusa, pa se bit njezinog izraza, s rasponima prizora kršćanske ikonografije logično „prelila“ i na portrete. Koji su i više od toga. Ivana nalazi okosnicu, žarišta u vidnosti lika, ali i prisustvo slutnje iščitavane kroz bogatstvo djela produhovljenih osoba. Stvorila je ognjište zajedništva relativizirajućih stoljeća, sa sličnim odnosom prema svecima iz daleke prošlosti, i onima koje smatramo gotovo suvremenicima.

Na velikim površinama (nasuprot minucioznosti u dotjeranosti lica) čitki su potezi autoričinih uobičajenih slikarskih tekstura. Zgusnutost gradivih jedinki vertikalnog ustroja likovna je osnova sjajne slike „Drinskih mučenica“, originalnog autoričinog načina, koji je u potresenosti svojevrsnog diptiha posvećenog širokobriješkim mučenicima doživio svoj vrhunac, likovni i sadržajni. Stradanje franjevaca pri kraju Drugog svjetskog rata duboko je upisano u memoriju autoričina rodnog kraja te je ona kao umjetnica i vjernica krikom reagirala na zlo. Plemenitšću i dubokom iskrenošću prenosi ljubav u žrtvi. U složenosti scenarija jasne ambijentalne određenosti, stvorena je ugođajnost boli, ali i smisla u otvorenosti transcendentalnom. U pojedinačnim portretima prisutan je i prizvuk i psihološkog, njihovog karaktera, ali i osobno zadiranje u razumijevanje Božjeg u svecima, proizašlo iz dijaloga sa svakim pojedinačno. Ivana Ćavar – meditativnošću i visokom umjetničkom razinom slikarskog čina – svojom galerijom hrvatskih svetaca, blaženika i sluga Božjih ponovno ih je posvetila, primivši istovremeno i njihov blagoslov.

Fra Jure Šarčević, predsjednik Hrvatske redovničke konferencije, izložbu je proglasio otvorenom koja može se pogledati do 22. listopada, a nakon Splita bit će postavljena i u Zagrebu.