Državljani Hrvatske i ove godine imaju pravo na šestomjesečni sezonski rad u Njemačkoj. Državljanima Bosne i Hercegovine i Srbije ta mogućnost nije dozvoljena, ali za njih ima drugih mogućnosti zapošljavanja.

Dogovor o postupku zapošljavanja hrvatskih sezonskih radnika u Njemačkoj potpisan je još 1992. godine i od tada je na snazi. Sporazumom su uređena prava boravka i rada hrvatskih radnika u Njemačkoj na sezonskim poslovima u poljoprivredi, ugostiteljstvu, šumarstvu i zabavnim parkovima. Hrvatski sezonski radnici su do 2005. godine mogli raditi najduže četiri mjeseca u kalendarskoj godini. 2009. je dozvoljen boravak zaposlenih sezonskih radnika u ugostiteljstvu i poljoprivredi produženo na šest mjeseci, a sezonskim radnicima u zabavnim parkovima na ukupno devet mjeseci godišnje.

Hrvatima se otvaraju dodatne mogućnosti

Od 1. siječnja 2011. godine nema značajnih promjena i jedina prednost za državljane Hrvatske je ta što će na njemačkom tržištu biti više sezonskih poslova, obzirom da dosadašnji "sezonci" koji su državljani osam istočnoeuropskih zemalja i novih članica Europske unije (Estonija, Letonija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija), od 15. svibnja mogu u Njemačkoj obavljati bolje plaćene kvalificirane poslove. Suradnica Njemačke agencije za rad Susanne Schnieber objašnjava: "Agencija za rad ima sklopljen Sporazum o zapošljavanju sezonskih radnika samo sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Time je sezonsko zapošljavanje u Njemačkoj odobreno samo za državljane Hrvatske, ali ne i za radnike iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Te zemlje su takozvane 'treće zemlje', što znači da nisu članice Europske unije niti Europskog ekonomskog prostora."

I bolja mjesta, ako nema kandidata iz EU

Mogućnost zapošljavanja u Njemačkoj imaju i hrvatske medicinske sestre i
tehničari na temelju dva sporazuma o zapošljavanju i to: kao "gostujući
radnici" u trajanju od 12 do 18 mjeseci za osobe od 18 do 40 godina
starosti, sa i bez položenog stručnog ispita radi usavršavanja i učenja
njemačkog jezika. Drugi sporazum odnosi se isključivo na medicinske
sestre i tehničare s položenim stručnim ispitom ili priznatim
srednjoškolskim obrazovanjem za njegovatelja na duže ili neodređeno
vrijeme, što važi i za osobe starije od 40 godina. Kada je riječ o
zapošljavanju visokokvalificirane radne snage kao što su liječnici i
informatičari iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, važi sljedeće
pravilo:

"Dozvola za rad u Njemačkoj biti će im dana samo u slučaju da za to
slobodno radno mjesto nisu zainteresirani privilegirani kandidati,
odnosno državljani jedne od zemalja Europske unije", upozorava
Schnieber.

Novinari, sportaši, umjetnici, manekeni…

Za posebne 'zaposlenike' vrijede i posebna
pravila

Posebno pravilo vrijedi i za novinare. Ukoliko od njemačke vlade
dobiju akreditaciju za izvještavanje, za prijavu boravka u Njemačkoj
nije im potrebna suglasnost Agencije za rad.

Postoji još nekoliko zanimanja za koja vrijedi takvo pravilo. To su
sportaši, umjetnici, manekeni i fotomodeli, ukoliko u Njemačkoj poštuju
određene uvjete. Tako na primjer, osobe i njihovi suradnici koji zadrže
stalno mjesto boravka u svojoj matičnoj zemlji mogu u Njemačkoj
održavati svoja naučna predavanja, kulturne i sportske priredbe najduže
tri mjeseca u jednoj kalendarskoj godini. Isto vrijedi i za umjetnike
koji u Njemačkoj sudjeluju na festivalima, muzičkim i kulturnim
manifestacijama ili na snimanju filmskih i televizijskih produkcija.
Profesionalni sportaši i treneri, stariji od 16 godina, moraju biti
angažirani u jednom od njemačkih sportskih klubova, a klub je dužan
isplaćivati bruto-plaću iz koje se onda može plaćati pedeset posto
troškova za zakonom utvrđeno mirovinsko osiguranje. U slučaju manekena i
fotomodela, poslodavac je obavezan prijaviti Agenciji za rad takve
strane suradnike prije nego što započne snimanje.

Deutche Welle