Kočerinska ploča – osvrt

Kočerinska ploča – osvrt

Kočerinska ploča – osvrt

0

Radujem se što ste prepoznali značenje Kočerinske ploče te otrgnuli od zaborava i zuba vremena taj spomenik kulture….
….Izražavam zahvalnost što ste našli odlučnosti i mudrosti da organizirate ovako značajan znanstveni skup – rekao je dr. Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH, u svojstvu visokog pokrovitelja, otvarajući znanstveni skup Viganj i njegovo doba, koji je održan u sklopu obilježavanja 600. obljetnice Kočerinske ploče i prvog pisanog spomena imena Kočerin.
Skup su pozdravili Grgo Mikulić, član Organizacijskog odbora, Gavrilo Grahovac, federalni ministar kulture, dr. Ivan Sesar uime Hercegovačke franjevačke provincije, Jozo Marić, županijski ministar kulture, te kočerinski župnik fra Miro Šego.

foto Ivo, copyright by Siroki.com ©

Dr. Pavao Knezović istaknuo je kako je u tekstu epitafa Vignja Miloševića razvidan duh talijanske renesanse i humanističkih ideja. Dr. Anđelko Mijatović govorio je o političkim prilikama u hrvatsko-ugarskom kraljevstvu u vrijeme Vignja Miloševića. On je naglasio kako je Bosna bila u sastavu hrvatsko-ugarskog kraljevstva te kako je 1377. ustoličenjem bana Tvrtka za kralja Bosna postala kraljevinom. Tako je hrvatsko kraljevstvo ostalo bez Usore, Soli i istočnog Zahumlja, a zavičaj Vignja Miloševića ostao je u sastavu hrvatskog kraljevstva. O vlasti bosanskih vladara u Humskoj zemlji (Hercegovini) govorio je dr. Mladen Ančić, a dr. Ante Škegro osvrnuo se na tadašnje crkvene prilike.

– Zaziv Presvetog Trojstva u početku teksta epitafa Vignja Miloševića kazuje kako je Viganj ispovijedao katoličku vjeru – kazao je dr. Škegro, dodavši kako ukrasi sa stećka i reljefni križ također duboko svjedoče o tome.

I Vignjevi potomci, Miloši, Pešorde i Evići, očuvali su istu vjeru – dodao je dr. Škegro, te naglasio važnost utjecaja crkava u Posuškom Gracu i Humcu, kao i Makarske i Duvanjske biskupije te Splitske nadbiskupije na Vignjev Kočerin.

Dr. Marijan Sivrić govorio je o srednjovjekovnom županijskom ustroju Humske zemlje, a Radoslav Dodig o podrijetlu imena Kočerin. Dodig je istaknuo da ime Kočerin u osnovi ima pojam koč (ograđen prostor) i sufikse er i in. O Kočerinskoj ploči i vremenu Vignja Miloševića još su govorili dr. Antun Lučić i Željko Ivanković, a pročitani su i radovi dr. Anđelka Zelenike i dr. Milka Brkovića.


Autori Frano Vukoja i Robert Bubalo