Mokriskik – Mokro, Široki Brijeg, 7. stoljeće, ostaci bazilike
Znate li gdje su najstariji tragovi života na prostoru Zapadnohercegovačke županije? Pojedinci zasigurno znaju, no veći dio populacije ove županije zasigurno i ne zna. O tome i drugim zanimljivostima po pitanju arheoloških nalazišta u Zapadnoj Hercegovini i šire u ekskluzivnom razgovoru za ABCportal.info govori Tihomir Glavaš, jedan od vodećih arheologa u Hercegovini.
ABCportal.info: Dakle, koja je najstarija arheološka destinacija u Zapadnoj Hercegovini?
„To je Ravlića pećina u Drinovcima, stara oko 6.000 godina!Dio nalazišta koji se u posljednje vrijeme slučajno otkrio obrušavanjem zemlje u pećini ipak je priča za sebe, jer tu očekujemo nalaze iz mezolitika i paleolitika, starine od 12.000 godina, pa i možda čak i više. Sve je to još u postupku istraživanja, no nažalost vrlo malo se ovdje medijski prate takva događanja".
ABCportal.info: U posljednje vrijeme je aktualan i lokalitet Desila, a mediji su o tome podosta pisali i javnost informirali?
„Za taj lokalitet se zna ima 30 i više godina, no to se sada javnosti prezentira na taj način kao da je nešto takvo tek otkriveno! Taj lokalitet je ionako bio ugrožen, a nakon tolike medijske kampanje sada će biti još ugroženiji. Imamo težnju za nekakvim senzacionalizmom, no u ovom slučaju, dakle što se tiče Desila, senzacionalizam niti je potreban niti može biti koristan".
ABCportal.info: Kakva je situacija što se tiče ostalih arheoloških nalazišta u ZHŽ?
„Na području županije imamo nekoliko stotina arheoloških lokaliteta, međutim u spomeničku baštinu spadaju i graditeljsko naslijeđe, ali to nema veze s pravim arheološkim nalazištima, jer se tu jedno ruši, drugo gradi i tako redom. Žukovička pećina u Posušju je također vrlo važan lokalitet, pa i zanimljiv, a iz kasnijih razdoblja, dakle rimskog, kao i Srednjeg vijeka, također imamo nekoliko konzerviranih objekata. Primjerice, u Širokom Brijegu na vrelu Borka imamo Stari grad koji je nekoć bio Upravno središte kompletne župe Blato. To su jake stvari i to se ne bi smjelo tek tako zaboravu prepustiti".
ABCportal.info: Široki Brijeg je zanimljiv po još jednom lokalitetu?
„Riječ je dakako o bazilici iz 5. stoljeća u Mokrom. Imamo nekoliko takvih ranokršćanskih objekata na prostoru županije, koji su istraženi. Imamo ih u Gracu kod Posušja, u Grudama, zapravo Gorici… Imamo još veći broj onih koji nisu istraženi, ali nažalost i vlast kod nas premalo sluha ima za arheologiju. Ako ih ljudi otkriju, a to objekti su ono nakon tisuću godina i više u svom izvornom obliku, pa ti isti ljudi bi se o tome trebali i brinuti. Zaštita je vrlo slaba, imamo jedan prazan prostor, jer negdašnje udruge za zaštitu su jednostavno nestale".
ABCportal.info: Postoje li neka rješenja?
„Naravno da postoje, jer uvijek imamo određena obećanja, ali se obećanja slabo ispunjavaju. Trebamo formirati Institucije, te zaposliti stručne ljude koji će raditi na zaštiti tih lokaliteta. U Mostaru sada na hrvatskom Sveučilištu imamo i studij arheologije, ujedno jedini takav studij u BiH, prvi naraštaji upravo diplomiraju i mi to jednostavno trebamo znati iskoristiti. Potreba za takvim čim je vrlo velika, jer ako mi i nemamo razvijene svijesti za takvim čim budite uvjereni da će nas na nešto takvo natjerati Međunarodna zajednica".
ABCportal.info: Mislite da bi stranci bili zainteresirani za istraživanja u Hercegovini?
„Kako ne. Pa sada imamo situaciju da je u Hrvatskoj uloženo oko 200 milijuna eura za arheološka iskopavanja i zaštitu dobara na prostoru kuda prolazi koridor autoputa koji će najvećim dijelom ići kroz BiH, čak i južnim dijelom naše županije, a ukoliko mi ne reagiramo na pravi način vjerujte da će se stranci prijavljivati na natječaje i dobivati iste, raditi na arheološkim nalazištima u Hercegovini".
ABCportal.info: Koliku ulogu u svemu ovome mogu odigrati muzeji?
„Mi imamo u Gorici muzej, odnosno to nije pravi muzej nego zbirka koju čine nalazi koji su pretežno nađeni u razdoblju od 1995-2000. godine, iskopine koje su nađene upravo kada sam ja vodio te radove, ali je to lokalnog karaktera. Imali smo nekoć muzej na Humcu kod Ljubuškog, ali se sada također može smatrati zbirkom. Kao što je poznato to je najstariji muzej u BiH, utemeljen 1884. godine. Dijelio je sudbinu društvenih kretanja, pa je bio otvaran i zatvaran, no to je nešto najbolje što mi sada imamo. Ukoliko se misli voditi sustavna briga o njemu morat ćemo učiniti i ozbiljnije pothvate na tome".
ABCportal.info: Što Vi kao arheolog možete reći o bosanskim piramidama u Visokom, kolika je mogućnost njihovog postojanja?
„Nije nikakva, no mediji uz podršku vlasti to 'pumpaju', jer nekome to odgovara u ovom trenutku kao nekoć s 'Trojom' u Gabeli. Tu nema granica za žuti tisak, jer su to nebuloze koje ničim nisu potkrijepljene. Na kraju krajeva nemam ništa ni protiv toga, jer neka radi tko kako hoće, ali je činjenica da se pri tome uništavaju tragovi predosmanskog razdoblja u Visokom".
ABCportal.info: Možete li to nečim potkrijepiti?
„Čuli ste za Srednjovjekovni visočki grad koji je bio središte župe, odnosno regije, a koji je u vrijeme feudalne bosanske države bio jedan od stolnih gradova bosanskih kraljeva. On se nalazi na vrhu navodnih piramida, a u njegovom podnožju je bilo i naselje, značajan trgovački centar, zapravo kolonija dubrovačkih trgovaca koji su tu obavljali svoje poslove. Sada se taj Srednjovjekovni grad sustavno uništava. Jednom sam prilikom na Kongresu arheologa u Herceg Novom predočio da se tu u Visokom nalaze ostaci kraljevog dvora, što je izazvalo veliku pozornost šire javnosti, ali sada nekome to očito smeta. Naša posla, ništa drugo".
ABCportal.info
http://www.siroki.com/index.php?option=com_content&task=view&id=361&Itemid=31