PREDSTAVLJAMO




Home Povijest UKOP FRA MAKSIMILIJANA JURČIĆA I SUDRUGOVA IZ MASOVNE GROBNICE U VRGORCU
UKOP FRA MAKSIMILIJANA JURČIĆA I SUDRUGOVA IZ MASOVNE GROBNICE U VRGORCU

UKOP FRA MAKSIMILIJANA JURČIĆA I SUDRUGOVA IZ MASOVNE GROBNICE U VRGORCU

0

POBIJENI FRATRI

thumb_maksimilina_jurcic_fraHumac, 23. studenoga 2009. (Vicepostulatura) – Hercegovačka franjevačka provincija nikada nije prestala tragati za svjedočenjima o okolnostima pogubljenja i posmrtnim ostatcima svojih 66 pobijenih članova. Činila je to i u komunističko vrijeme, pa makar noću pred nosom milicije, kao što je bilo u slučaju fra Maksimilijana Jurčića. Zahvaljujući tome u posljednje vrijeme identificirana su četvorica hercegovačkih franjevaca. Najprije je identificiran fra Melhior Prlić (30. prosinca 2005.), nakon njega identificirani su fra Zdenko Zubac (27. listopada 2006.) i fra Julijan Kožul (15. siječnja 2007.). Posljednji identificirani je fra Maksimilijan Jurčić (27. travnja 2009.).
Svakako treba spomenuti da su sve nabrojane identifikacije obavili prof. dr. Marija Definis-Gojanović, dr. Davorka Sutlović i njihovi suradnici s Odjela za patologiju i sudsku medicinu KBC Split (Patologija). Postupak identifikacije prvih trojice pobijenih hercegovačkih franjevaca dotični su obradili u stručnom članku i objavili u poznatom stručnom časopisu Croatian medical journal, a i u knjizi koju je uredio fra Ante Marić Tragom ubijenih hercegovačkih franjevaca. Članak je pobrao najviše stručne ocjene i ušao kao nastavno gradivo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Inače, identifikacija fra Melhiora Prlića (30. prosinca 2005.) prva je identifikacija Patologije u Splitu, odnosno na prostorima bivše Jugoslavije, posmrtnih ostataka nekoga iz vremena II. svjetskog rata te je to početak današnjeg studija forenzike na Sveučilištu u Splitu.

 

Fra Maksimilijana Jurčića komunisti su ubili s još 5-oricom,
najvjerojatnije civila. Po trojicu su ih pokopali u 2 škrape, na
lokaciji Belića gumno, lijevo i desno od puta koji vodi prema
vrgoračkom polju. Vrgorčani su čuvali uspomenu na njihovo pogubljenje i
zahvaljujući živoj svjedokinji Mandi Erceg, koja je to prenijela i na
svoje potomstvo, uspjelo se doći do mjesta gdje bi vrijedilo početi
istraživati njihova posljednja počivališta. Vlasnici zemljišta nisu
imali ništa protiv pa su radovi započeli 11. listopada 2008. U ime
Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«
(Vicepostulatura), na čijem je čelu vicepostulator fra Miljenko Stojić,
vodio ih je član povjerenstva Vicepostulature za istraživanje i
prikupljanje građe fra Ante Marić, koji je inače vodio i iskapanje
drugih pogubljenih franjevaca. Ispred Patologije u Splitu stručni dio
otkapanja vodila je prof. dr. Marija Definis-Gojanović. Pomagao je i
arheolog Tihomir Glavaš. Svojim sudjelovanjem u otkapanju doprinijeli
su i mjesni župnik fra Petar Vrljičak, gradonačelnik i saborski
zastupnik Boris Matković, načelnik policijske postaje Ivan Kalajžić te
istražni sudac Županijskog suda u Splitu Stanko Grbavac. O svemu je
opširno izvijestio portal Vicepostulature www.pobijeni.info. Nakon što
su 17. listopada završeni radovi tijela su prenesena na Patologiju u
Split. Budući da su kosti bile previše trošne, postupak identifikacije
zahtijevao je mnogo više vremena nego inače.
Evo fra Maksimilijanova kratkog životopisa. Rođen je 8. listopada 1913.
u Ružićima. Roditelji su mu: Jozo i Matija r. Ćorluka. Pučku školu
završio je u rodnom selu 1921. – 1925. Nakon toga do 1935. pohađa
Franjevačku klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu. U Mostaru završava 3
godine bogoslovnih studija (1935. – 1938.). Posljednje dvije godine
(1938. – 1940.) fra Maksimilijan završava u Rimu na Antonianumu.
Franjevački habit obukao je 29. lipnja 1932. na Humcu. Vječne zavjete
položio je 2. srpnja 1936. u Mostaru, a za svećenika ga je u Mostaru
zaredio biskup fra Alojzije Mišić 2. srpnja 1936. Prva župa na kojoj je
kratko službovao (1. srpnja – 19. listopada 1941.) bila je Blizanci
(danas Gradina). Nakon toga premješten je u Goricu, iako su župljani iz
Blizanaca pismeno tražili da i dalje ostane kod njih. Posebno im se,
naime, svidio njegov rad s 450 članova Društva sv. Ante i oko 50
članova pjevačkog zbora. U Gorici je također vodio Društvo sv. Ante,
bio kateheta u mjesnoj školi i župni vikar. Tu ostaje do srpnja 1943.,
a onda je premješten na Humac gdje je službovao kao župni vikar,
vjeroučitelj u školi sestara milosrdnica, voditelj Mladeži sv. Ante.
Kasnije dobiva i službe drugog meštra novaka i ceremonijera. Nakon što
je franjevački samostan na Humcu u kolovozu 1944. oštećen u
angloameričkom bombardiranju novaci su se s meštrima preselili u
Veljake. U listopadu 1944. ponovno se vraća na Humac. Ubrzo su ga
komunisti uhitili i zatvorili u ljubušku tamnicu zajedno s mnoštvom
svijeta. U svom paničnom bijegu pred protuudarom branitelja Širokog
Brijega 28. siječnja 1945. fra Maksimilijana i još 40-ak civila odvode
u Vrgorac i tu ih strijeljaju. Fra Maksimilijan tako završava ovozemne
dane u 32. godini života. Fra Janko Bubalo u svojoj knjizi
Apokaliptični dani (str. 132.) svjedoči da je njemu i ostalima prije
pogubljenja skupno odrješenje grijeha udijelio fra Serafin Dodig.
Posmrtni ostatci fra Maksimilijana Jurčića bit će pokopani u
samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu, a ostatci do sada
neidentificiranih civila na mjesnom groblju u Vrgorcu. Sva tijela bit
će 27. studenoga 2009. iz Splita prevezena u Vrgorac i izložena u
župnoj crkvi. Sutradan, 28. studenoga, u 14.00 započet će sv. misa
zadušnica. Predvodit će je, kao i ukop, provincijal Franjevačke
provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita fra Željko Tolić. Nakon sv.
mise povorka s tijelima kreće prema mjesnom groblju u Vrgorcu. Po
završetku pokopa 5 neidentificiranih tijela, službeno vozilo s
posmrtnim ostatcima fra Maksimilijana Jurčića kreće prema Širokom
Brijegu. Tamo će svečano biti dočekano i u povorci će fra
Maksimilijanovo tijelo biti položeno u samostansku kapelicu. Sutradan,
29. studenoga, fra Maksimilijanovo tijelo u 15.00 bit će izloženo u
samostanskoj crkvi. U 16.00 najprije će biti izveden kratki prigodni
program koji će govoriti o životu fra Maksimilijana Jurčića, a dotaći
će se kratko i drugih pobijenih hercegovačkih franjevaca. Slijedi sv.
misa koju će predvoditi provincijal Hercegovačke franjevačke provincije
fra Ivan Sesar. Fra Maksimilijan će biti pokopan u grobnicu u
samostanskoj crkvi gdje već leže posmrtni ostatci 21 ubijenog
hercegovačkog franjevca.
Iskapanja u Vrgorcu će se nastaviti. Na Novom groblju nalazi se jedna
velika masovna grobnica s 40-ak civila dovedenih iz ljubuške tamnice.
Obitelji i rodbina ubijenih neprestano se zanimaju kad će biti
otkopana. Nakon što se to učini bit će objavljeno kako će se moći dati
uzorak krvi za DNK analizu posmrtnih ostataka pobijenih.
Podroban životopis fra Maksimilijana Jurčića i mnoštvo podataka o
pobijenim hercegovačkim franjevcima može se naći na portalu
Vicepostulature pobijeni.info. Ujedno se mole svi oni koji znaju neki
zanimljiv podatak ili za predmet glede pobijenih hercegovačkih
franjevaca da to što prije jave Vicepostulaturi preko podataka koji se
nalaze u zaglavlju portala.

Ako želite, o fra Maksimilijanovu životu možete se i podrobnije obavijestiti i skinuti razne slike.

WWW.POBIJENI.INFO

 

SAZNAJ VIŠE




AKCIJA