Pripremanje jaslica
Pripremanje jaslica je postavljanje slame za Dijete Krista kroz molitve i dobra djela učinjena u ovom vremenu Došašća. Ovo je originalno francuski običaj koji se brzo raširio i u drugim zemljama. Svake večeri dijete stavlja u jaslice malo slame za svako učinjeno dobro djelo. "Tako Dijete Krist, koji dolazi na Božić, nalazi mekanu slamu u jaslicama." (Iz "Knjige o božićnom slavlju i običajima", Francisa X. Weisera
Božićno drvce
Korištenje božićnog drva se temelji na proroštvu Izaije 11, 1-2: "Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit iz njegova korijena. Na njemu će duh Jahvin počivat, duh mudrosti i umnosti, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjeg." U umjetničkim djelima Kristona genealogija (temeljena na Matej 1) često se pokazuje u obliku stabla koje ide od Jišaja, oca Davidova, i nosi kao svoje plodove razne pretke Kristove.
Simboli božićnog drva pretvaraju to drvo u Kristovo "obiteljsko stablo". Svaki ukras na njemu predstavlja njegova pretka ili proroštvo koje predskazuje njegov dolazak. Neki od simbola koji se pojavljuju su sunce, pločice zakona, Davidov ključ, Betlehem, Noina arka, jabuka, pashalno janje, vatreni stup, mana, Davidova zvijezda, jakobove ljestve, Jona u kitu, Hram, Juditin mač, goreći grm.
Sunce predstavlja Krista koji donosi vječni život i svjetlo i temelji se na proroštvu Malahije: "Nad tobom koji se bojiš mog imena izaći će sunce pravde …" Šestokraka zvijezda Davidova simbolizira porijeklo Kristovo iz kuće Davidove. Goreći grm simbolizira Bezgrešno začeće, a proroštvo o rođenju se vidi u znaku Betlehema. Jabuka je simbol Krista, koji je na sebe preuzeo teret čovječjih grijeha, a Jakobove ljestve se interpretiraju kao Kristovo ponovno ujedinjenje ljudskog roda s Bogom. Ljestve se također interpretiraju u moralnom smislu, kod kojih svaka od 15 stepenica predstavlja neku vrlinu. Janje je jedan od omiljenih simbola i najčešće korištenih simbola Krista u svim periodima kršćanske umjetnosti. "Slijedećeg dana Ivan je vidio Isusa koji mu je prilazio, te je rekao, Evo Janjeta Božjeg, koji je odnio grijehe svijeta." (Iv 1, 29). Noina arka je simbol krštenja, a Jona u kitu simbolizira smrt i uskrsnuće.
Došašće – Običaji
Jennifer Gregory Miller
Običaji i folklor
Najbolji način prihvaćanja duha Došašća je svakodnevno pohađati svetu misu i moliti časoslov. Ako to nije moguće, pokušajte ići na misu više nego obično (jedna misa tjedno više); molite u subotu uvečer molitvu zajedno sa članovima vaše obitelji kao priprema za nedjelju; čitajte i diskutirajte misna čitanja s članovima obitelji.
Vjernici bi trebali otići na ispovijed tijekom vremena Došašća, kako bi se pripremili za dolazak Krista, jer se ne može slaviti rođenje onoga "koji je spasio ljude od njihova grijeha" bez ulaganja malo truda u prevladavanje grijeha u vlastitom životu.
Postoje brojni običaji koji se mogu prakticirati e da bi se pojačao duh ovog vremena. Na primjer, prva nedjelja Došašća je dobro vrijeme za svakog člana obitelji da odabere neku osobu za koju će obaviti mala djela ljubavi, kao što su molitve, napraviti mali poklon ili učiniti kakvo dobro djelo.
Još jedan običaj je pravljenje praznih jaslica, koje će svaki član obitelji "omekšati" stavljajući malo slame, moleći se ili čineći kakvo dobro djelo. Poslije Božića, obitelj će se okupiti pred Djetetom Spasiteljem u jaslicama, kako bi se molili uvečer ili čitali tekstove iz Svetog Pisma.
Što se tiče raznih aktivnosti naći ćete mnoge prijedloge za pravljenje jaslica, adventskog vijenca, za moljenje božićne devetnice, za ukrašavanje božićnog drvca i pravljenje kalendara. Svaki od ovih običaja uključuje u sebi neke radnje koje treba obaviti prije nego se rodi Krist.
Kada se ove aktivnosti rade u mjesnoj crkvi važno je posvijestiti si da su sve ovo samo sredstva, a ne glavni ciljevi naših aktivnosti. S radošću se pripremajmo za dolazak Sina Božijega, moleći s Crkvom: Dođi, Gospodine Isuse, ne kasni!
Adventski vijenac – Povijest i izrada
Adventski vijenac je stari njemački običaj koji je postao jako popularan posljednjih godina. Brojne kršćanske obitelji prakticiraju izradu vijenca. Ovaj običaj prepun je značenja, lako ga je primijeniti u svaku sredinu i može biti jako jednostavan, ili, pak, lijepo izrađen, skuplji, prirodni ili kupljen u trgovini.
Adventski vijenac je vijenac zelenila, napravljen u raznim veličinama. Postavljen je ili na strop i povezan vrpcama, ili je postavljen na stol. Oko njega se obitelj okuplja tijekom jela, ili večernje molitve. Za vijenac su pričvršćene četiri uspravne svijeće, u pravilnim razmacima. Ove svijeće predstavljaju četiri tjedna Došašća. Tri od njih su ljubičaste i podsjećaju nas na pokorničku prirodu vremena. Ružičasta se pali u treću nedjelju Došašća. Ona nas podsjeća da se uskoro bliži kraj Došašća.
Vijenac treba biti kružni, kao simbol vječnosti, i podsjeća da Bog nema niti početka niti kraja. Zelenje je simbol vječnog života i podsjeća nas da je Bog nepromjenljiv.
Izgled vijenaca se razlikuje, jer svatko ima svoje viđenje. Izgled vijenca vaše obitelji ovisi o količini vremena i kreativnosti uloženim u njegovu izradu. Vaša obitelj može napraviti posebni vijenac, ili dodati nešto vijencu kupljenom u trgovini. Neke obitelji žele napraviti novi vijenac svake godine, s time da su u to uključeni svi članovi obitelji.
Pripremanje jaslica
Pripremanje jaslica je postavljanje slame za Dijete Krista kroz molitve i dobra djela učinjena u ovom vremenu Došašća. Ovo je originalno francuski običaj koji se brzo raširio i u drugim zemljama. Svake večeri dijete stavlja u jaslice malo slame za svako učinjeno dobro djelo. "Tako Dijete Krist, koji dolazi na Božić, nalazi mekanu slamu u jaslicama." (Iz "Knjige o božićnom slavlju i običajima", Francisa X. Weisera
Božićno drvce
Korištenje božićnog drva se temelji na proroštvu Izaije 11, 1-2: "Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit iz njegova korijena. Na njemu će duh Jahvin počivat, duh mudrosti i umnosti, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjeg." U umjetničkim djelima Kristona genealogija (temeljena na Matej 1) često se pokazuje u obliku stabla koje ide od Jišaja, oca Davidova, i nosi kao svoje plodove razne pretke Kristove.
Simboli božićnog drva pretvaraju to drvo u Kristovo "obiteljsko stablo". Svaki ukras na njemu predstavlja njegova pretka ili proroštvo koje predskazuje njegov dolazak. Neki od simbola koji se pojavljuju su sunce, pločice zakona, Davidov ključ, Betlehem, Noina arka, jabuka, pashalno janje, vatreni stup, mana, Davidova zvijezda, jakobove ljestve, Jona u kitu, Hram, Juditin mač, goreći grm.
Sunce predstavlja Krista koji donosi vječni život i svjetlo i temelji se na proroštvu Malahije: "Nad tobom koji se bojiš mog imena izaći će sunce pravde …" Šestokraka zvijezda Davidova simbolizira porijeklo Kristovo iz kuće Davidove. Goreći grm simbolizira Bezgrešno začeće, a proroštvo o rođenju se vidi u znaku Betlehema. Jabuka je simbol Krista, koji je na sebe preuzeo teret čovječjih grijeha, a Jakobove ljestve se interpretiraju kao Kristovo ponovno ujedinjenje ljudskog roda s Bogom. Ljestve se također interpretiraju u moralnom smislu, kod kojih svaka od 15 stepenica predstavlja neku vrlinu. Janje je jedan od omiljenih simbola i najčešće korištenih simbola Krista u svim periodima kršćanske umjetnosti. "Slijedećeg dana Ivan je vidio Isusa koji mu je prilazio, te je rekao, Evo Janjeta Božjeg, koji je odnio grijehe svijeta." (Iv 1, 29). Noina arka je simbol krštenja, a Jona u kitu simbolizira smrt i uskrsnuće.
Priče Starog Zavjeta neiscrpni su izvor inspiracije za vizualne umjetnosti. Goreći grm bio je predmet triptiha kojeg je naslikao Nicolas Froment u 13. Stoljeću. Davidova zvijezda bila je popularan simbol na prozorima, kao na onima na lionskoj katedrali.
Jišajevo stablo rani je oblik nacrta za prozore velikih katedrala, kao i one u Chartresu. Kod portretiranja porijekla Kristova od Davidove loze, može biti četiri ili pet osoba, pa sve do pedeset. Grančice stabla uvijek započinju sa Jišajem i završavaju na vrhu sa Kristom. Prozor s prizorom Jišajeva stabla na katedrali u Chartresu pun je značenja i simbolizma. U najdonjem dijelu Jišaj leži na kauču, iz njegovih slabina raste korijen stabla koje se račva prema sjedećim figurama Jišajevih sinova koji drže grane. Odmah do gornjeg dijela je Djevica. Gornji dio prozora prikazuje Krista, njegova figura je veća, s golubicom koja silazi iz visina. Na drugoj strani u polukružnim prostorima nalaze se proroci koji predskazuju Kristov dolazak. Okvir od isprepletenih linija i cvijeća koje podsjećaju na one u sredini djela, zaključuje sliku čuvenog prozora.
Na katedrali u Sensu Jišajev prozor je malo drugačiji, jer pokazuje ne samo pretke Kristove. Magarac prikazan na jednoj od grana časti životinju koja je odigrala veliku ulogu u životu Isusa.
Adventsko Jišajevo stablo novijeg je datuma i ono pokušava predstaviti Krista kroz njegove korijene.
Kućno stablo može biti malo zimzeleno stablo, umjetno ili prirodno, može biti sastavljeno od samo nekoliko grana, postavljeno na zid, ili pričvršćeno na drvenu podlogu. Svake večeri u Došašću stavlja se novi simbol na stablo, čitaju se dijelovi iz Pisma, te se objašnjava povijest spasenja.