NOVI ARBITRAŽNI SPORAZUM JE LOŠIJI OD ONOG RAČANOVOG

Nacrt
hrvatsko – slovenskoga arbitražnoga sporazuma o rješavanju graničnoga
spora, koji je sinoć obznanila hrvatska Vlada, otvara mogućnost
arbitražnome sudu da spor riješi na štetu Hrvatske. Formulacijom u
sporazumu da arbitražni sud odluči o () Slovenije s
otvorenim morem (ne traži se, primjerice, da Sud najprije razmotri ima
li Slovenija na to pravo), unaprijed se stvara odluka suda o tome
pitanju, jer sud mora postupiti onako kako su mu stranke, Hrvatska i
Slovenija, naložile u arbitražnome sporazumu. Po mojemu mišljenju sud o
tome može odlučiti samo na jedan način: da utvrdi morski prolaz, koridor (Slovenci ga zovu ,
dimnjak), u dijelu mora koje je sada dio hrvatskoga državnog
teritorija. Jedino se tako može spojiti Sloveniju s ovorenim morem. Ma
koliko formulacija u engleskom tekstu sporazuma bila neprecizna (), ne znam koji je to drugačiji način na koji bi arbitražni sud ostvario spoj Slovenije s otvorenim morem.

Tako je riječi interpretirao i slovenski premijer. Slovenski državnici su jasno istaknuli zahtjev za . Njih ne zadovoljava čak ni režim
svih slovenskih brodova dok plove hrvatskim morem u slovenske luke, tj.
režim u kojemu bi se suspendiralo pravo intervencije na slovenskim
brodovima hrvatskih policijskih i carinskih organa.

2.
Nacrt arbitražnog sporazuma omogućava donošenje arbitražne odluke na
temelju koje će se Hrvatska u koridoru morati odreći dijela svoga mora,
morskoga dna i podzemlja sa svim prirodnim bogatstvima u njemu, rudnim
i živim, uključujući zračni prostor iznad koridora (a) u korist
Slovenije, ili (b) pretvarajući svoje more i podmorje u otvoreno more
(tj. more koje nije pod ničijim suverenitetom).

3. Ako se uzme
kao model širina koridora iz Račan – Drnovšekovog nacrta sporazuma o
granici iz 2001. taj morski i podmorski koridor (), računajući
od crte sredine između hrvatske i slovenske obale do izlaska iz
Tršćanskoga zaljeva, bio bi širok 5,4 km. a dug 26 km. Za naše dizače
bijelih zastava koji u novinama grlato zahtijevaju plaćanje teritorijem
slovensku deblokadu pregovora s Bruxellesom (nijedna država nije do
sada platila ulazak u Europsku uniju svojim teritorijem), ponovit ću
moguću cijenu: pojas neprijeporno hrvatskoga mora i podmorja u dužini
od 26 km, širok 5 km i 400 metara. U arbitražnoj odluci, naravno, te
dimnezije mogu biti drukčije, primjerice širina može biti uža, ali i
šira.

4. Jednostrana izjava koju namjerava objaviti naša
Vlada istodobno s potpisivanjem arbitražnoga ugovora o tome da Hrvatska
neće priznati nikakav , ne obvezuje
arbitražni sud, a ni Sloveniju. Ne može država svojim jednostranim
internim aktom preinačiti ili drugačije interpretirati ono što je u
isto vrijeme u dvostranome međunarodnom ugovoru prihvatila. Ako u
arbitražnome postupku izbiju nejasnoće, arbitražni sporazum rezervira
pravo interpretacije jedino arbitražnome sudu. A ne državama. Hvatska i
Slovenija morat će izvršiti arbitražnu presudu u cijelosti.

5. Učinci ponuđenoga nacrta aritražnoga sporazuma mogu biti dodatno štetni interesima Hrvatske.

Prvo.
Ako dobije teritorijalni koridor (morski prolaz pod svojim
suverenitetom) – takvu mogućnost, nažalost, otvara nacrt arbitražnoga
sporazuma – Slovenija će steći automatski, na temelju važećega
međunarodnoga prava, isključivo pravo iskorištavanja prirodnih
bogatstava u dijelu podmorja dalje u Jadranu, u smjeru juga, primjerice
eksluzivno pravo crpljenja plina i nafte u tzv..

Drugo.
Na taj način Slovenija bi mogla steći i pravo jednostranoga proglašenja
u moru izvan Tršćanskoga zaljeva u smjeru juga svoga gospodarskog
pojasa, tj. svoga ZERP-a. Slovenija je zakonom 4. listopada 2005. već
proglasila nekakav svoj fantomski ZERP, arheološku zonu i fantomski
epikontinentski pojas (u području našega ZERP-a i epikontinentskoga
pojasa) koji sada nemaju nikakvu valjanu osnovu jer nisu u dodiru sa
slovenskim državnim teritorijem (taj dodir prekidaju teritorijalna mora
Hrvatske i Italije).

Novi slučajevi sa Crnom Gorom i BiH ?

Treće. Valja imati na umu da se otvoreno
more nalazi tek pred područjem Crne Gore. Hrvatska ima ZERP, a Italija
svoj ekološki pojas, pa u dijelu Jadrana između Hrvatske i Italije nema
otvorenoga mora. Dokle će sud vući koridor? Do Crne Gore? U slovenskim
političkim i stručnim krugovima naveden je primjer koridora dugog 86 km
koji je 1984. Francuska ustupila Monaku.
Monako je pod francuskom zaštitom još od 1918. Slovenija, međutim, nije
Hrvatskoj Monako, a ni Hrvatska Sloveniji.

Četvrto. Utvrđivanjem koridora, tj.
Slovenije s otvorenim morem, Hrvatska će izgubi jedinu izravnu granicu
s Italijom. Dvojba je hoće li Italija arbitražni sporazum tretirati kao
jednostrano (hrvatsko) kršenje Osimskih sporazuma o granici koji su
1975. zaključeni između Hrvatske (bivše Jugoslavije) i Italije?

Peto. U Bosni i Hercegovini već su izraženi zahtijevi za po ugledu na Sloveniju.

Šesto.
Crna Gora može zakomplicirati načelno postignuti dogovor o rješavanju
graničnoga pitanja u Bokokotorskome zaljevu pred Međunardnim sudom
pravde u Haagu.

Pročitajte tekst Sporazuma o arbitraži >>

Hina je u posjedu teksta Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike
Hrvatske i Vlade Republike Slovenije i hrvatske Izjave o
neprejudiciranju. Sadržaj tih tekstova prenosimo u cjelosti:

"SPORAZUM O ARBITRAŽI između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije

Vlade Republike Slovenije i Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu "stranke"),

S obzirom na to da stranke u brojnim pokušajima nisu riješile svoj spor o razgraničenju na kopnu i na moru u proteklim godinama,

Podsjećajući na miroljubiva sredstva za rješavanje sporova navedena u članku 33. Povelje UN-a,

Potvrđujući svoju privrženost mirnom rješavanju sporova, u duhu dobrosusjedskih odnosa, odražavajući njihove vitalne interese,

Pozdravljajući pomoć koju je ponudila Europska komisija, sporazumjele su se kako slijedi:

Članak 1: Uspostava Arbitražnog suda

Stranke ovime uspostavljaju Arbitražni sud.

Članak 2: Sastav Arbitražnog suda

(1)
Obje stranke će u roku od petnaest dana uzajamnim dogovorom postaviti
predsjednika i dva člana Arbitražnog suda koji su priznati stručnjaci
međunarodnoga prava s popisa kandidata sastavljenog od strane
Predsjednika i povjerenika za proširenje Europske komisije. U slučaju
da se ne mogu dogovoriti u tom roku, predsjednika i dva člana
Arbitražnog suda postavit će predsjednik Međunarodnoga suda u Haagu s
tog popisa.

(2) Svaka od strana postavit će još po jednoga člana
Arbitražnoga suda u roku od petnaest dana nakon okončanja postavljenja
spomenutih u stavku 1. U slučaju da postavljenja ne budu izvršena u tom
roku, te će članove odrediti predsjednik Arbitražnog suda.

(3)
Ako prije ili poslije početka postupka dođe do upražnjenja nekoga od
mjesta uslijed smrti, nesposobnosti ili ostavke člana, isto će biti
popunjeno u skladu s postupkom opisanim za izvorno postavljenje.

Članak 3: Zadaća Arbitražnog suda

(1) Arbitražni sud utvrdit će

(a) tijek granice na moru i kopnu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije;

(b) vezu Slovenije prema otvorenom moru;

(c) režim za korištenje relevantnih morskih područja.

(2)
Stranke su dužne specificirati pojedinosti predmeta spora u roku od
mjesec dana. Ako to ne učine, Arbitražni sud će koristiti podneske
stranaka za utvrđivanje točnoga opsega spora na kopnu i na moru i
zahtjeva stranaka.

(3) Arbitražni sud donosi odluku o sporu.

(4) Arbitražni sud ovlašten je tumačiti ovaj sporazum.

Članak 4: Primjenjivo pravo

(1) Arbitražni sud primjenjuje

(a) pravila i načela međunarodnoga prava za utvrđivanja navedena u članuku 3 (1) (a);

(b)
međunarodno pravo, pravičnost i načelo dobrosusjedskih odnosa u svrhu
postizanja poštenog i pravednog rezultata uključujući i sve relevantne
okolnosti za utvrđivanja navedeno u članku 3(1) (b) i (c).

Članak 5: Mjerodavni datum

Nijednome
dokumentu ni postupku poduzetome jednostrano od bilo koje strane nakon
25. lipnja 1991. neće biti pridan pravni značaj pri izvršavanju zadaća
Arbitražnog suda niti će takav dokument ili postupak obvezivati bilo
koju stranku u sporu, te ni na koji način ne može prejudicirati odluku.

Članak 6: Postupak

(1)
Svaka strana dostavit podnesak Arbitražnome sudu u roku od dvanaest
mjeseci. Svaka strana ima pravo komentirati podnesak druge strane
unutar roka koji postavi Arbirtažni sud.

(2) Ako nije predviđeno
drugačije, Arbitražni sud provodi postupak prema Fakultativnim
pravilima Stalnog arbitražnog suda za arbitražu u sporovima između
dviju država.

(3) Arbitražni sud može zatražiti stručni savjet i organizirati usmene rasprave.

(4)
Arbitražni sud će nakon konzultacija sa strankama ekspeditivno
odlučivati o svim postupovnim pitanjima većinom glasova svojih članova.

(5) Postupak je povjerljiv i vodi se na engleskome jeziku.

(6)
Stranke određuju zastupnike koji će djelovati kao posrednici između
njih i Arbitražnog suda. One mogu osigurati i pravnu potporu za svojega
zastupnika.

(7) Arbitražnom sudu pomaže tajništvo. Troškove
Arbitražnog suda u jednakim dijelovima snose stranke. Stranke pozivaju
Europsku komisiju da osigura tajničku pomoć Arbitražnom sudu. Mjesto
arbitraže je Bruxelles u Belgiji.

(8) Arbitražni sud može, u bilo
kojem stupnju arbitražnog postupka, uz pristanak obje stranke, pružiti
pomoć u postizanju prijateljskog rješenja.

Članak 7: Odluka Arbitražnog suda

(1)
Arbitražni sud donijet će odluku bez odlaganja nakon što pažljivo
razmotri sve relevantne činjenice vezane uz slučaj. Arbitražni sud
donosi odluke većinom glasova svojih članova. U odluci se navode
razlozi na kojima se ona zasniva. Uz odluku se neće dodavati
pojedinačna ili odstupajuća mišljenja.

(2) Odluka Arbitražnog suda obvezujuća je za stranke te će tvoriti konačno rješenje spora.

(3)
Stranke će poduzeti sve neophodne korake za provedbu odluke,
uključujući prema potrebi i reviziju nacionalnog zakonodavstva, u roku
od šest mjeseci nakon donošenja odluke.

Članak 8: Dokumentacija za pregovore o pristupanju EU

Nijedan
dokument jednostrano prezentiran u pregovorima o pristupanju EU nema
prejudicirajući utjecaj na Arbitražni sud u izvršavanju njegovih zadaća
niti obvezuje bilo koju od stranaka u sporu.

Naprijed navedeno
vrijedi za sve dokumente i stajališta, pisana ili usmena, uključujući
između ostalih zemljovide, pregovaračka stajališta, pravne akte i druge
dokumente u bilo kojemu obliku, koji su jednostrano podneseni,
prikazani ili ih se spominje u okviru pregovora o pristupanju EU. To
također vrijedi za sve dokumente i stajališta EU koji spominju ili
sažeto prikazuju naprijed navedene dokumente i stajališta.

Članak 9: Nastavak pregovora o pristupanju EU u skladu s pregovaračkim okvirom

(1)
Republika Slovenija otklonit će svoje rezerve glede otvaranja i
zatvaranja pregovaračkih poglavlja tamo gdje je prepreka povezana s
ovim sporom.

(2) Obje stranke uzdržat će se od bilo kakvog postupka ili izjave koja može imati negativan utjecaj na pristupne pregovore.

Članak 10: Status quo

(1)
Obje stranke uzdržat će se od bilo kakvog postupka ili izjave koji mogu
intenzivirati spor ili ugroziti rad Arbitražnog suda.

(2)
Arbitražni sud ovlašten je narediti, ako smatra da to okolnosti
zahtijevaju, sve privremene mjere koje smatra neophodnima za održanje
statusa quo.

Članak 11:

(1) Ovaj Sporazum obje će strane ratificirati bez odlaganja u skladu sa svojim ustavnim uvjetima.

(2)
Sporazum će stupiti na snagu prvog dana onoga tjedna koji slijedi nakon
razmjene diplomatskih nota kojima stranke izražavaju svoju suglasnot
biti vezane Sporazumom.

(3) Svi procesni rokovi navedeni u ovom
Sporazumu počet će se primjenjivati od datuma potpisa Ugovora o
pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

(3) Sporazum se prijavljuje Tajništvu Ujedinjenih naroda u skladu s člankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda.

Sastavljeno ___________ u ________________ u tri izvornika na engleskom jeziku.

Potpisi

Za Vladu Republike Hrvatske Za Vladu Republike Slovenije

Svjedoci

Za Predsjedništvo Vijeća EU

—————————————————-Zajednička izjava

Na
današnji dan, mi, predsjednici vlada Slovenije i Hrvatske, potpisali
smo dvostrani Sporazum o arbitraži, kojemu je svjedočilo Predsjedništvo
Vijeća EU

Prema članku 11 (1) Sporazuma, obje strane
ratificirat će sporazum u žurnom postupku u skladu s njihovim ustavnim
uvjetima. Mi ćemo stoga podnijeti potpisani Sporazum našim parlamentima
u roku od dva tjedna. Uvjereni smo da će svaki parlament, prema
vlastitim ustavnim pravilima, dati svoju suglasnost za ratifikaciju do
prosinca 2009.

Za Vladu Republike Hrvatske Za Vladu Republike Slovenije

Svjedoci

Za Predsjedništvo Vijeća EU

—————————————————–

IZJAVA O NEPREJUDICIRANJU

Republika Hrvatska daje sljedeću izjavu, kojoj svjedoče Predsjedništvo Vijeća Europske unije i Sjedinjene Američke Države:

Ništa
u ovom Sporazumu o arbitraži neće se smatrati kao pristanak Hrvatske na
zahtjev Slovenije za teritorijalnim kontaktom s otvorenim morem."

________________________________________________________________________________________