PREDSTAVLJAMO




Home Gospodarstvo Nikola Krešić: Već je pokušana moja likvidacija
Nikola Krešić: Već je pokušana moja likvidacija

Nikola Krešić: Već je pokušana moja likvidacija

0
0
NIKOLA KREŠIĆ Vjerovali ili ne, već je pokušana moja likvidacija Rekao sam im, a i sada kažem da ostavku neću podnijeti, jedino me možete likvidirati, kazao je Krešić Mostar – Donosimo intervju Nikole Krešića iz Dnevnog Lista gdje generalni direktor iznos uznemnirujuće informacije o pokušaju njegove likvidacije. EP HZ HB od mog dolaska na čelo Uprave nema tko nije bio. Ja kažem da samo nije bio Interpol i inspektor Kolumbo Možete misliti da je gđa inspektorica uspjela čak i muža zaposliti u EP HZ HB, sasvim slučajno, sada u Elektroprijenosu BiH Vile, hacijende, stanovi… Za pojedine članove bivše Uprave EP HZ HB govore da neki imaju stanova koji ne mogu stati na prste jedne ruke, neki su preko noći napravili vile, skoro hacijende i zaposlili svu rodbinu osim “pokojne strine”, a vjerojatno im je stanje na računima pozamašno, što je vrlo jednostavno provjeriti, ako se hoće. Možda takvih ima i u sadašnjoj Upravi, ne samo u Upravi već i među zaposlenicima, nisam siguran, kaže Krešić Automobili… Moje službeno luksuzno vozilo je Audi A6 iz 2005. godine, koji je prešao 430.000 km, i ne pomišljam, za razliku od mnogih drugih, o kupnji novog automobila, a pogotovo Audija A8 ‘Višak’ radnika… Trenutačno je u EP HZ HB 25 radnika manje nego 2005. godine, prije odvajanja dijela u Elektroprijenos BiH, a 106 radnika manje nego krajem 2011. godine. Što se tiče trenutačnog broja radnika, mišljenja sam da u EP HZ HB nema viška radnika već viška neradnika, jer su mnogi primani ne po sposobnosti već po podobnosti. Na osnovi ovih podataka da se zaključiti koliko je novih ljudi zaposleno u mom mandatu. U posljednje vrijeme spominjanje njegove pozicije neizostavna je tema političkih razgovora. Lideri najjačih stranaka u Federaciji bore se za preuzimanje nadzora nad javnim poduzećem kojim Nikola Krešić rukovodi od kraja 2011. godine. U otvorenom intervjuu za Dnevni list generalni direktor EP HZ HB poručuje da ostavku neće podnijeti te da ge jedino mogu likvidirati. Također, napominje kako je njegova likvidacija, na neki način, već pokušana prilikom jednog službenog putovanja. Krešić je odgovorio i na spekulacije o pretjeranom zapošljavanju i trošenju novca na luksuzne automobile nazvavši ih notornim lažima te je, između ostalog, i predstavio konkretne podatke o tome što je Elektroprivreda učinila i što planira učiniti za vrijeme njegovog mandata. Već tri i pol godine ste na čelu Elektroprivrede HZ HB. Možete li napraviti presjek stanja od trenutka kada ste preuzeli čelnu poziciju tvrtke do danas? Kakvo ste stanje zatekli, a kakvo je danas? – Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar imenovana je na sjednici NO-a 18. studenoga 2011. kao vršitelji dužnosti, uz prethodnu suglasnost Vlade FBiH i prvi radni dan imala je 21. studenoga 2011. godine, a 18. svibnja 2012. godine imenovana je ova Uprava društva. Nakon preuzimanja dužnosti relativno brzo smo snimili stanje u kojem se poduzeće nalazi, a najteža situacija je bila s akumulacijom HE Rama, skoro više nego kritična. Akumulacija Rama bila je totalno ispražnjena i krajem studenoga 2011. godine u akumulaciji je bilo 28,28 GWh, a prema planu za to doba godine, trebalo je biti cca 256 GWh. Također je možda zanimljivo spomenuti zgradu na Rudniku koja se nalazila uz našu zgradu, a koja je plaćena cca 2 milijuna maraka i u ljeto 2011. godine je srušena, što je i za Ured za reviziju institucija FBiH “dobar poslovni potez”, a možda i za neke druge institucije. Trenutačna situacija je višestruko povoljnija jer je trenutačno u akumulaciji HE Rama 305 GWh što je, vjerovali ili ne, 12 puta više nego krajem studenoga 2011., kad je ova Uprava imenovana. Poznato je da ste se u početku mandata suočili s vrlo nepovoljnim hidrološkim prilikama te je gubitak na kraju 2012. godine bio dosta velik. U to vrijeme, koliko se sjećam, ‘pogodila’ Vas je i visoka cijena nabave električne energije, ali i nedostatak električne energije na tržištu. Na to se nadovezala i šteta prouzročena velikim snježnim nevremenom koje je zahvatilo državu. S kojim ste se izazovima suočavali u tom razdoblju i na koji način ste prebrodili tu, takoreći, kriznu godinu? – Uz vrlo nepovoljne hidrološke prilike u prvom kvartalu 2012. godine i već spomenutu situaciju s akumulacijom HE Rama, a pogotovo stanje elementarne nepogode praćene velikim snježnim nevremenom u veljači, uspjeli smo doslovno preživjeti zahvaljujući crpnom radu CHE Čapljina, kupujući električnu energiju za crpni rad noću, a u dnevnim satima u turbinskom radu. Jednostavno, dobar dio veljače nije bilo energije na tržištu u dnevnim satima, ali smo uspijevali nabaviti u noćnim satima. Rebalansom plana poslovanja za 2012. godinu planiran je gubitak od cca 56 milijuna maraka, a na kraju godine ostvaren je gubitak od cca 44 milijuna maraka, najviše zahvaljujući smanjenju troškova nabave električne energije u drugom dijelu godine te smanjenju drugih troškova na koje je Uprava mogla utjecati. Prema tome, najveći uzrok gubitka iz 2012. godine je stanje u akumulaciji HE Rama koje smo dolaskom zatekli i nepogoda koja je zadesila ne samo BiH već i šire područje, odnosno izuzetno nepovoljne hidrološke prilike pogotovo u prvom tromjesečju 2012. godine. I to je EP HZ HB preživjela, za razliku od nekih poduzeća u Mostaru koja su zapošljavala puno veći broj radnika. Godina 2013. je bila rekordna po dobiti, a i u 2014. je ostvaren dobar rezultat. Što možemo očekivati u 2015.? Jesu li prvi pokazatelji dobri? – Točno je da je 2013. godina bila rekordna po dobiti od osnutka poduzeća i sveobuhvatna dobit iznosila je cca 68 milijuna maraka, uz napomenu da je u HE Rama bio raspoloživ samo 1 agregat, zbog radova na zamjeni drugog agregata. Ovo smo ostvarili zahvaljujući povoljnim hidrološkim prilikama u prvom dijelu godine i smanjenju troška nabave nedostajućih količina električne energije, a i ostalih troškova. Trošak nabave električne energije u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu manji je za 93 milijuna maraka. Najveću proizvodnju električne energije društvo je ostvarilo 2010. godine u iznosu od 2604 GWh, a u 2013. godini 2348 GWh ili 256 GWh manje, a ostvarena je dobit u iznosu od cca 40 milijuna maraka. I u 2014. godini ostvarena je sveobuhvatna dobit u iznosu od cca 15 milijuna maraka, koja bi bila veća za cca 6 milijuna maraka da Hercegovačko-neretvanska županija nije svojim Zakonom o vodama uvela naknadu u iznosu od 5 KM/MWh. U 2014. godini ostvarena je proizvodnja od 1755 GWh, a planirana je u iznosu od 1680 GWh, odnosno hidrološke prilike su bile prosječne, opet uz napomenu da je u HE Rama također čitavu godinu bio raspoloživ samo jedan agregat, a drugi je početkom 2015. godine ušao u probni pogon i oba su raspoloživa za pogon u navedenom razdoblju. U prvom kvartalu 2015. godine društvo je ostvarilo dobit od cca 40 milijuna maraka, što je rezultat relativno povoljnih hidroloških prilika, održavanja visokog stupnja pogonske spremnosti proizvodnih i distributivnih objekata, racionalnom upravljanju te smanjenju svih troškova na svim stavkama gdje je to moguće, a pogotovo troška nabave električne energije. Naravno da ćemo poduzimati što nam je na raspolaganju da se ovakav trend poslovanja nastavi. Na kojim kapitalnim investicija se najviše radilo u proteklom razdoblju, na čemu se trenutačno radi i kakvi su planovi za budućnost kada su u pitanju projekti Elektroprivrede HZ HB? – U proteklom razdoblju najznačajniji projekt koji se izvodi u EP HZ HB, a koji je praktično završen, jest projekt zamjene agregata u HE Rama i prateće opreme. Vrijednost investicije je cca 40 milijuna eura i uskoro planiramo završetak projekta i službeno puštanje u pogon agregata 2. Drugi značajan projekt je izgradnja VE Mesihovina i u tijeku su pregovori sa Siemensom oko izbora opreme, odnosno vjetroelektrane, koja bi trebala biti snage 22 x 2,5 MW. Vrijednost investicije je cca 80 milijuna eura. Treći značajan projekt je izgradnja CHE Vrilo na prostoru općine Tomislavgrad. U tijeku je prikupljanje potrebnih dozvola i odobrenja, priprema tehničke dokumentacije, a potpisan je kredit s KFW bankom u iznosu od 100 milijuna eura. Također ulažemo dosta sredstava u obnovu i rekonstrukciju SN i NN mreža na svim područjima, ugradnju brojila s daljinskim očitanjem, a sve u cilju smanjenja svih vrsta gubitaka električne energije i za kvalitetniju i sigurniju opskrbu naših kupaca električnom energijom. Mi ne kupujemo pa rušimo objekte već pravimo nove. Izgrađena je zgrada proizvodnje u Tomislavgradu, zgrada distribucije u Dobretićima, Fojnici, Busovači i u Orašju dvije zgrade. Trenutačno je u izgradnji zgrada u Širokom Brijegu, da uvjeti rada naših zaposlenika budu na visokoj razini, a i zadovoljstvo naših kupaca. Planira li Elektroprivreda širiti poslovne kapacitete, odnosno otvarati nova radna mjesta? Koliko je novih ljudi zaposleno u Vašem mandatu? – Izgradnjom novih objekata zaposlit će se dosta radnika na izgradnji tih objekata, što je i sada slučaj, a nakon izgradnje i puštanja u pogon zaposlit će se odgovarajući broj radnika EP HZ HB, koji će raditi na njihovom održavanju i u pogonu. Što se tiče zapošljavanja radnika u EP HZ HB, počet ću od 2005. godine, vidjet ćete zašto. Krajem 2005. godine u EP HZ HB bilo je zaposleno 1799 radnika, a krajem 2006. godine bilo je zaposleno 1558 radnika. Odvajanjem dijela u Elektroprijenos BiH u 2006. godini broj radnika smanjen je za 241 radnika. Krajem 2011. godine broj radnika iznosio je 1880, iako je u međuvremenu u pogon ušla samo HE Mostarsko blato od proizvodnih objekata, s 19 radnika. Krajem 2014. godine broj radnika iznosio je 1797, a sa 30. travnja 2015. godine ukupan broj radnika iznosi 1774. Prema tome, trenutačno je u EP HZ HB 25 radnika manje nego 2005. godine, prije odvajanja dijela u Elektroprijenos BiH, a 106 radnika manje nego krajem 2011. godine. Što se tiče trenutačnog broja radnika, mišljenja sam da u EP HZ HB nema viška radnika već viška neradnika, jer su mnogi primani ne po sposobnosti već po podobnosti. Na osnovi ovih podataka da se zaključiti koliko je novih ljudi zaposleno u mom mandatu. Mnogi građani smatraju da je raditi u EP HZ HB posao iz snova s obzirom da je prosječna neto plaća oko 1700 maraka, a da regres iznosi gotovo dvije trećine plaće. Pa opet, dio sindikata se javno žali na stanje u poduzeću. Zbog čega je to tako? Jesu li Vaši zaposlenici zadovoljni ili ne? – Slažem se da mnogi građani smatraju da je raditi u EP HZ HB posao iz snova, što mogu potkrijepiti podacima o prosječnoj plaći, koja za razdoblje siječanj – veljača 2015. godine iznosi 1704,53 marke (prosječna plaća u FBiH je 836 maraka), topli obrok iznosi 16,72 KM/dan, odnosno za 22 dana rada 368 maraka, već je isplaćen regres za godišnji odmor za 2015. godinu u iznosu od 70 posto prosječne plaće zaposlenika, a oni koji imaju manju plaću od prosječne plaće društva primili su regres u iznosu od 70 posto prosječne plaće društva, što iznosi 1192,80 maraka. Također, krajem 2014. godine isplaćena je naknada za vjerske blagdane u iznosu od 730 maraka po zaposleniku. Za dan poduzeća isplaćene su jubilarne naknade zaposlenicima, a i jednokratne naknade umirovljenicima u iznosu od 350 maraka po umirovljeniku. Redovito se isplaćuju jednokratne novčane pomoći u slučaju bolesti zaposlenika ili člana uže obitelji, naknada troškova prijevoza za udaljenost od mjesta rada do 120 km itd. Koliko ja znam, žali se Predsjedništvo NSU-a EP HZ HB na čelu s predsjednikom gospodinom Dubravkom Pervanom i tzv. Vijeće uposlenika. Po meni, to je jedna skupina, u najmanju ruku, neradnika, koja vjerojatno po nečijem nalogu iznosi niz neistina i bljuvotina na moj osobni račun, pa već po ne znam koji put traži moju ostavku ili smjenu. Za vrijeme radnog vremena organiziraju sastanke i dobivaju sve naknade kao da su radili, koriste besplatno prostorije društva i službena vozila za prijevoz, a sindikalnu članarinu koriste za čašćenje i isplatu dnevnica sebi. Predsjednik Sindikata ima na raspolaganju službeno vozilo 24 sata, korištenje službenog mobitela do 500 maraka, obično potroši iznad 350 maraka, a plaću skoro kao izvršni direktor poduzeća. Njegova je izmišljotina i notorna laž skidanje tzv. hrvatskih obilježja iz prostorija EP HZ HB, na koju su i neki nasjeli i, u najmanju ruku, neprimjereno reagirali, iako se radi o ozbiljnim ljudima i organizacijama. Izgleda da spomenuta gospoda ne znaju što su hrvatska obilježja ili su možda za njih hrvatska obilježja najobičnije zahvalnice, od kojih jedna glasi na moje ime osobno. Negdje sam pročitao da je EP HZ HB trošio novac na nabavu luksuznih automobila? – Te priče, kao i mnoge druge su notorna laž. U mom mandatu, vjerovali ili ne, kupljeno je slovom i brojem samo 1 (jedno) službeno luksuzno vozilo i to Passat, početkom 2012. godine, za potrebe izvršnog direktora za proizvodnju, gospodina Roberta Križana, iako sam ja osobno kod donošenja odluke bio protiv. U 2011. godini, prije mog dolaska, kupljeno je službenih vozila u iznosu od cca 4,5 milijuna maraka. Moje službeno luksuzno vozilo je Audi A6 iz 2005. godine, koji je prešao 430.000 km, i ne pomišljam, za razliku od mnogih drugih, o kupnji novog automobila, a pogotovo Audija A8. U posljednje vrijeme, a i u proteklom razdoblju često su se čuli zahtjevi za Vašom smjenom ili ostavkom? – Naravno, ništa nepoznato. Od prvog dana, a evo već tri i pol godine, nema tko nije tražio smjenu ili ostavku mene i Uprave kojoj sam na čelu, što je u zadnje vrijeme kulminiralo. Svima sam govorio, a i sada kažem da što se tiče moje smjene, izvolite, ja na to ne mogu utjecati, a svoja prava ću potražiti u institucijama države. Rekao sam im, a i sada kažem da ostavku neću podnijeti, jedino me možete likvidirati. Vjerovali ili ne, već je pokušana moja, u najmanju ruku, likvidacija. Naime, otprilike prije godinu dana izvijeni su vijci na zadnjem lijevom kotaču mog službenog vozila, a išao sam na puštanje u pogon agregata u HE Zakučac, na poziv predsjednika Uprave HEP-a. Vraćali smo se autocestom i nakon silaska s autoceste moj vozač i ja smo primijetili da nešto nije u redu sa zadnjim krajem vozila. Slučaj je prijavljen PU Čapljina, a i krajem travnja prijavljen je još jedan slučaj, uz napomenu i već spomenutog slučaja. Nadam se da će institucije sustava odraditi svoj dio posla te otkriti nalogodavce i počinitelje. Kako komentirate posljednje pozive za ulazak Financijske policije u javna poduzeća i Aluminij? – U EP HZ HB od mog dolaska na čelo Uprave nema tko nije bio. Ja kažem da samo nije bio Interpol i inspektor Kolumbo. Financijska policija je početkom 2012. godine ušla u EP HZ HB po prijavi gospodina Ive Bradvice i napravila izvješće. I ja sam osobno dao izjavu i na kraju sam rekao inspektorima Financijske policije da bi bilo bolje da su išli u Aluminij, jer bi možda bilo spasa za Aluminij, a ovako nisam baš siguran. Možete misliti da je gospođa inspektorica uspjela čak i muža zaposliti u EP HZ HB, sasvim slučajno, sada u Elektroprijenosu BiH. Za pojedine članove bivše Uprave EP HZ HB govore da neki imaju stanova koji ne mogu stati na prste jedne ruke, neki su preko noći napravili vile, skoro hacijende i zaposlili svu rodbinu osim “pokojne strine”, a vjerojatno im je stanje na računima pozamašno, što je vrlo jednostavno provjeriti, ako se hoće. Možda takvih ima i u sadašnjoj Upravi, ne samo u Upravi već i među zaposlenicima, nisam siguran. A što se tiče Aluminija, nakon punih 16 godina ušla je Financijska policija i napravila izvješće. Prema mojim skromnim saznanjima, u tom izvješću ima puno posla za ostale institucije sustava, pa čak i za Interpol. Ono što se danas događa, čini mi se, sada je po onoj narodnoj: “Drž’te lopova”, a znate tko to govori. Što na kraju možete poručiti? – Na kraju mogu poručiti da iza ovoga što sam iznio ima dosta prostora za “uhljebljenje” ne samo u Upravu, već ima dovoljno prostora i za zapošljavanje najpodobnijih stranačkih kadrova, a i blagajna je dupkom puna, samo trebaju biti malo strpljiviji i ne trebaju biti zabrinuti za opstojnost EP HZ HB dok sam ja na čelu Uprave. vrelo: INTERVJU Generalni direktor Elektroprivrede HZ HB otvoreno za Dnevni list

SAZNAJ VIŠE




AKCIJA