BiH: Ekonomski slom

BiH: Ekonomski slom

BiH: Ekonomski slom

0

BiH preuzima „FENJER" od Albanije

Siroki.com: REVIVAL EKSKLUZIVNE ANALIZE od 16. Srpnja 2009. –
BiH suočena s ekonomskom depresijom ugrožava i posljednje mjesto Albanije!

Ne tako davno, točnije 16. srpnja 2009. godine, imali smo priliku na portalu Siroki.com objaviti ekskluzivni analitički članak koji je doživio ogroman interes javnosti. Ovih dana EUROSTAT, zvanična europska ekonomska statistička institucija, objavila je osvježene i konačne podatke o bruto domaćem proizvodu po stanovniku 37 europskih zemalja, mjerenog standardima kupovne njenih stanovnika za prošlu 2008. godinu.
Stoga, koristimo jedinstvenu priliku da vam u nastavku još jednom ponudimo gotovo istovjetnu analizu osvježenu potpunim i konačnim rezultatima kvantitativnog istraživanja navedene statističke institucije.
Posljednji podaci objavljeni od strane statističkog ureda Europske komisije – EUROSTAT-a (15. prosinac 2009.) ukazuju na poražavajuću činjenicu kako je BDP po stanovniku u BiH, mjeren standardima kupovne moći bh. stanovništva (engl. PPS – Purchasing Power Standards), iznosio samo 31 posto u odnosu na prosjek svih 27 zemalja članica Europske unije za 2008. godinu. Ovim je BiH na rang ljestvici ekonomske razvijenosti 37 europskih zemalja, samo trenutno, izbjegla začelje kolone, smještajući se tek ispred Albanije.

 
bh_bdp_prema_stanovniku_buying_power

Uz to što ova činjenica, sama po sebi, izaziva široku zabrinutost općim ekonomskim stanjem u BiH, dodatnu dramatičnost izazvala je evidentna eskalacija ekonomske recesije u teži oblik ekonomskog ciklusa, označen kao ekonomska depresija. Stoga je i evidentno da produbljivanjem negativnih kretanja u ekonomiji, BiH tijekom ove godine ozbiljno ugrožava i posljednje mjesto Albanije, te u ravnopravnoj konkurenciji s Makedonijom upravo vodi tešku i nezahvalnu borbu za stjecanje posljednje pozicije na ljestvici ekonomske razvijenosti 37 europskih zemalja.
Premda ekonomski eksperti u zemlji nerado govore o već sad sveprisutnoj eskalaciji recesije u oblik ekonomske depresije, egzaktne brojke o stanju gospodarstva potkrepljuju tvrdnje kako je proces potonuća u depresiju znatno uznapredovao, a postojeći aranžman s MMF-om nedostatan je da se spriječi nastavak procesa urušavanja ukupnog ekonomskog sustava. S druge strane, socijalna neosjetljivost, po samoj prirodi i karakteru nespojiva s ovom međunarodnom institucijom, stvara plodno tlo za još bolnije refleksije na kupovnu moć stanovništva i njihov sveukupni životni standard širokim smanjenjem plaća i socijalnih davanja.

slika 1: BDP po stanovniku, prema standardu kupovne moći 

 

Dramatičan sunovrat vrijednosti temeljnih ekonomskih pokazatelja


U kontekstu rasvjetljavanja postojeće situacije potrebno je ukratko reći što znače pojmovi ekonomske recesije i depresije. U teoriji i praksi postoji cijeli niz definicija koje opisuju ekonomsku recesiju, svakako, ovu ekonomsku pojavu najlakše je shvatiti kao proces općeg smanjenja ekonomskih aktivnosti manifestiran kroz realni pad bruto domaćeg proizvoda, najmanje 2 uzastopna tromjesečja. U vezi s tim istodobno je prisutan je pad osobne potrošnje stanovništva i prihoda poslovnih subjekata, što posljedično producira umjerenu do jaku nezaposlenost. Za razliku od ovog blažeg negativnog ciklusa, ekonomska depresija obilježena je usporednim padom realnog BDP-a blizu ili iznad 10 posto, dvoznamenkastim smanjenjem izvoza i uvoza, potrošnje stanovništva, proizvodnje poslovnih subjekata te rastom registrirane nezaposlenosti na razinu iznad 25 posto. U ovom smislu na koncu se pojavljuje i opći pad potrošačkih cijena, i to na godišnjoj razini, što se označava deflacijom (suprotno kretanje u odnosu na inflaciju). Na nižem stupnju ekonomskih odnosa prije 70 i više godina depresija vremenski trajala i više o 5 godina, dok je danas u uvjetima dinamički intenzivnijih ekonomskih i drugih odnosa vrijeme njenog trajanja nešto kraće.

Imajući u vidu da nedostaju podaci o kvartalnom kretanju BDP-a u
2009. godini, jer se u BiH objavljuju samo godišnje, u tom kontekstu
vrlo reprezentativno mogu poslužiti informacije kako je uvoz roba u BiH
u prvih deset mjeseci pao za nevjerojatnih -26%, dok je izvoz zbog
nedostatka inozemne potražnje također doživio dramatičan pad od preko
20%. Ovo je dijelom posljedica i globalnog pada vanjskotrgovinske
razmjene, ali obzirom da BiH nije izvozno orijentirana zemlja, pad
izvoza za više od jedne petine očigledno pokazuje na urušavanje ionako
slabe industrijske proizvodnje, dobrim dijelom, zbog erozije potražnje
za nisko tehnološkim bh. proizvodima. S druge strane, kako u uvozu u
velikoj mjeri sudjeluju prehrambeni proizvodi, koji inače predstavljaju
prosječno jednu trećinu osobne potrošnje stanovništva u BiH (Agencija
za statistiku BiH), evidentno je kako njihov pad u uvozu od 12,9% u
ovoj godini, te u prvih deset mjeseci smanjenje i njihove proizvodnje u
zemlji navodi na dvoznamenkast pad ukupne osobne potrošnje, koja prema
rashodovnoj strukturi čini preko 80% BDP-a u BiH (izvor: Agencija za
statistiku BiH, BDP RP).
Na ovakav zaključak nužno upućuju podaci da u zemlji rapidno pada i
proizvodnja, uvoz i prodaja drugih roba »luksuznijeg«, koje nisu za
zadovoljenje nužnih životnih potreba ljudi. Primjerice, uvoz i prodaja
tv-a, komunikacijske i tehničke opreme te uređaja pala je za gotovo od
44.4 posto, a isti je slučaj i s investicijama u stanogradnju i
nekretnine koje su srezane najmanje za trećinu… U svakom slučaju, još
je bitno reći da je godišnji pad industrijske proizvodnje u F BiH
tijekom prvih deset mjeseci ove godine dosegao negativnu brojku od
gotovo -12%. Jedini, ali ujedno izolirani slučaj u zaustavljanju,
možemo reći, slobodnog pada gospodarstva je rast proizvodnje naftnih
derivata te ulja i maziva, što je pak sigurno nedovoljno za sprečavanje
depresivnih ekonomskih kretanja.


Kriterij zaposlenosti: BiH permanentno u ekonomskoj depresiji


Što se tiče politike zapošljavanja stanovništva, BiH je praktično
cijelo vrijeme u depresiji, a u tu svrhu dovoljno je i sasvim
indikativno reći da registrirana nezaposlenost pokazuje kako od
procijenjenih 3,8 milijuna stanovnika u zemlji radi njih samo 688,6
tisuća, dok je registrirani broj nezaposlenih 502,2 tisuće (izvor: Agencija za statistiku BiH, rujan 2009.).
Dakle, stopa nezaposlenosti se rapidno penje i iznosi 42.2 posto, i
ovime je sasvim jasno kako ova vrijednost znatno premašuje i najcrnje
brojke u svjetskoj ekonomskoj povijesti, čak i one vezane za Veliku
depresiju s početka 30-ih godina prošlog stoljeća.

 

Kriterij potrošačkih cijena: Slomljena zadnja barijera ulaska u ekonomsku depresiju – DEFLACIJA


Deflacija predstavlja raritetan ciklus u ekonomiji, te se iznimno
rijetko pojavljuje kao negativan broj na godišnjoj razini, ali
neminovno ukazuje na sveopću eroziju kupovne moći stanovništva, zbog
koje sva potrošačka dobra i usluge u prosjeku ostvaruju pad cijena u
periodu dugom godinu dana. Sljedeći grafikon kao krunski dokaz pokazuje
kako je u svibnju slomljena i zadnja barijera pred ulazak u radikalno
negativan ekonomski ciklus, te da je BiH od prije dva mjeseca postala
vođena putovima ekonomske depresije, koja se u tišini liječi rastom
trošarina na naftne proizvode i druge proizvode, uz istodobno radikalno
smanjenje plaća, što je inače nezabilježen slučaj u povijesti tržišne
ekonomske teorije i prakse. Naime, brojke Agencije za statistiku
potvrdile su da je i u listopadu šesti uzastopni mjesec ponovno
ostvarila negativnu vrijednost u odnosu na isti mjesec prethodne
godine. A tendencija sunovrata cijena u ovakvim rokovima dovodi do
nesagledivih posljedica na ekonomski sustav uspostavljajući deflacijsku
spiralu prema vrijednosti drugih veličina u ekonomskom sustavu.

godisnja_inflacija_2009_bih

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Istodobno, treba reći kako i cijeli niz drugih pokazatelja upozoravaju
na evidentno pogoršanje slike inozemne financijske pozicije zemlje,
tako su bruto devizne rezerve zemlje prema podacima Centralne banke BiH
od rujna 2009 pa do listopada ove godine jednostavno pokošene,
doživjevši smanjenje od čak 614 milijuna KM ili -9,7 posto, i to sve
usprkos pomoći od 394 milijuna KM u protuvrijednosti EURA od strane
MMF-a. Ovaj podatak posebno je naglašen i u izvještaju MMF-a i jedan je
od temeljnih razloga isplate prve tranše kredita koncem prvog
srpanjskog tjedna. Ovdje treba primijetiti kako je iznos 1. tranše
umanjen za polovinu u odnosu na dogovoreno početkom svibnja ove godine,
kada je prvotnim sporazumom bila predviđena isplata 400 milijuna EUR
ili oko 795 milijuna KM.


Prezentirani službeni podaci nude mračnu sliku trenutnog stanja domaće
ekonomije koja traži neodgodivu promptnu reakciju u kreaciji dublje
antidepresijske terapije, i potpunu kontrolu u upravljanju državnim
financijama od strane MMF-a. Naime, razvidno je da se ovdje radi o
dramatičnom raspadu i kolapsu ekonomskih aktivnosti u zemlji, a ne samo
državnih financija.
U kontekstu navedenog ipak treba navesti i neke druge činitelje koji
određuju da BiH u ekonomskom smislu postaje crna rupa Europe i preuzima
začelje od donedavnog istoznačnice za europsku nerazvijenost –
Albanije. Naime, vanjski utjecaji ekonomske krize nisu izrazito jako
pogodili Albaniju zbog povijesno osjetno veće ekonomske nerazvijenosti,
pa je stoga ekonomska baza tijekom proteklih godina bila na nižim
razinama, što je produciralo veći manevarski prostor za više stope
rasta. Isto tako, treba reći kako je ova zemlja odmakla u
eurointegracijskom procesu, te je za razliku od BiH već podnijela
zahtjev za status kandidata u smislu stjecanja punopravnog članstva u
EU. U skladu s tim postigla je izraženiji napredak i u ispunjavanju
niza europskih smjernica i poboljšanju poslovnog ambijenta.

Stoga, usprkos nizu svojih evidentnih strukturnih i dinamičkih
slabosti, prema predviđanjima eminentnih institucija, ove godine bit će
jedna od rijetkih zemalja koja će ostvariti, iako malu, ali još uvijek pozitivnu stopu ekonomskog rasta (0,7 posto), a uz to i pozitivne vrijednosti inflacije, iznad 1,5 posto.
Usprkos tome, poražavajuća je činjenica kako BiH, uz svesrdnu i
financijski konkretnu pomoć Europske unije, cjelokupne međunarodne
zajednice i blaži tretman kod MMF-a, nije uspjela napraviti bilo kakav
ekonomski iskorak prema naprijed, nego, dapače, uz eurointegracijsko
začelje u fazi je preuzimanja i posljednjeg mjesta na gospodarskoj
karti Europe.
Stoga je razvidno i zašto, nogometnim rječnikom, preuzimanje „FENJER-a"
doprinosi i gubitku strpljenja, a i vjere, EU administracije u
srednjoročnu mogućnost ulaska ove zemlje u okrilje obitelji zemalja
Europske unije.

www.siroki.com

rječnik wikipedia:
Bruto domaći proizvod (BDP, engleski Gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

BDP se izražava kao tok proizvodnje (BDP = C + I + G + X, gdje je C = osobna potrošnja, I = investicije, G = državna potrošnja i X = razlika izvoza i uvoza) ili kao tok prihoda odn. troškova (BDP = w + i + R + Pf + Dp + T, gdje je w = najamnine, i = kamate, R = renta, Pf = Profit, Dp = Amortizacija, T = indirektni porezi)

Neovisno o primijenjenom pristupu uvijek se dobije isti BDP.

BDP ne obuhvaća vrijednost intermedijarnih dobara (dobra koja se koriste kao sirovine ili poluproizvodi za proizvodnju drugih dobara) kao ni transferna plaćanja (npr. socijalna pomoć).

Bruto nacionalni proizvod (BNP, engleski Gross national product, GNP) razlikuje se od BDP-a po tome što uzima u obzir vrijednost finalnih dobara i usluga koje su proizveli svi državljani neke države, bez obzira na mjesto stvaranja tih dobara i usluga. Danas se koristi manje od bruto domaćeg proizvoda.