PREDSTAVLJAMO




Home Vijesti BiH suočena s ekonomskom depresijom ugrožava i posljednje mjesto Albanije!
BiH suočena s ekonomskom depresijom ugrožava i posljednje mjesto Albanije!

BiH suočena s ekonomskom depresijom ugrožava i posljednje mjesto Albanije!

0
0

Analiziramo: EUROSTAT objavio poražavajuću ekonomsku sliku o BiH
Poredak europskih zemalja prema kriteriju ekonomske razvijenosti

bih_albanija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 



 

 

Posljednji podaci objavljeni od strane statističkog ureda Europske komisije – EUROSTAT-a ukazuju na poražavajuću činjenicu kako je BDP po stanovniku u BiH, mjeren standardima kupovne moći bh. stanovništva (engl. PPS – Purchasing Power Standards), iznosio samo 30 postotnih poena u odnosu na prosjek svih 27 zemalja članica Europske unije za 2008. godinu. Ovim je BiH na rang ljestvici ekonomske razvijenosti 37 europskih zemalja, samo trenutno, izbjegla začelje kolone, smještajući se tek ispred Albanije.

Uz to što ova činjenica, sama po sebi, izaziva široku zabrinutost općim ekonomskim stanjem u BiH, dodatnu dramatičnost izaziva evidentna eskalacija ekonomske recesije u teži oblik ekonomskog ciklusa, označen kao ekonomska depresija. Stoga je i evidentno da produbljivanjem negativnih kretanja u ekonomiji, BiH tijekom ove godine ozbiljno ugrožava i posljednje mjesto Albanije, te u ravnopravnoj konkurenciji s Makedonijom upravo vodi tešku i nezahvalnu borbu za stjecanje posljednje pozicije na ljestvici ekonomske razvijenosti 37 europskih zemalja.
Premda ekonomski eksperti u zemlji nerado govore o već sad prisutnoj postupnoj eskalaciji recesije u oblik ekonomske depresije, egzaktne brojke o stanju gospodarstva potkrepljuju tvrdnje kako je proces potonuća u depresiju znatno uznapredovao, a postojeći aranžman s MMF-om nedostatan je da se spriječi nastavak procesa urušavanja ukupnog ekonomskog sustava. S druge strane, socijalna neosjetljivost, po samoj prirodi i karakteru nespojiva s ovom međunarodnom institucijom, stvara plodno tlo za još bolnije refleksije na kupovnu moć stanovništva i njihov sveukupni životni standard.


Dramatičan sunovrat vrijednosti ekonomskih pokazatelja

 


U kontekstu rasvjetljavanja postojeće situacije potrebno je ukratko reći što znače pojmovi ekonomske recesije i depresije. U teoriji i praksi postoji cijeli niz definicija koje opisuju ekonomsku recesiju, svakako, ovu ekonomsku pojavu najlakše je shvatiti kao proces općeg smanjenja ekonomskih aktivnosti manifestiran kroz realni pad bruto domaćeg proizvoda, najmanje 2 uzastopna tromjesečja. U vezi s tim istodobno je prisutan je pad osobne potrošnje stanovništva i prihoda poslovnih subjekata, što posljedično producira umjerenu do jaku nezaposlenost. Za razliku od ovog blažeg negativnog ciklusa, ekonomska depresija obilježena je usporednim padom realnog BDP-a blizu ili iznad 10 posto, dvoznamenkastim smanjenjem izvoza i uvoza, potrošnje stanovništva, proizvodnje poslovnih subjekata te rastom registrirane nezaposlenosti na razinu iznad 25 posto.

U ovom smislu na koncu se pojavljuje i opći pad potrošačkih cijena, i to na godišnjoj razini, što se označava deflacijom (suprotno kretanje u odnosu na inflaciju). Na nižem stupnju ekonomskih odnosa prije 70 i više godina depresija vremenski trajala i više o 5 godina, dok je danas u uvjetima dinamički intenzivnijih ekonomskih i drugih odnosa vrijeme njenog trajanja nešto kraće.
Imajući u vidu da nedostaju podaci o kvartalnom kretanju BDP-a u 2009. godini, jer se u BiH objavljuju samo godišnje, u tom kontekstu vrlo reprezentativno mogu poslužiti informacije kako je uvoz roba u BiH u prvih pet mjeseci pao za nevjerojatnih -25,4%, dok je izvoz zbog nedostatka inozemne potražnje također doživio dramatičan pad od -23,4%. Ovo je dijelom posljedica i globalnog pada vanjskotrgovinske razmjene, ali obzirom da BiH nije izvozno orijentirana zemlja, pad izvoza za jednu četvrtinu očigledno pokazuje na urušavanje ionako slabe industrijske proizvodnje, dobrim dijelom, zbog erozije potražnje za nisko tehnološkim bh. proizvodima. S druge strane, kako u uvozu u velikoj mjeri sudjeluju prehrambeni proizvodi, koji inače predstavljaju prosječno jednu trećinu osobne potrošnje stanovništva u BiH (Agencija za statistiku BiH), evidentno je kako njihov pad u uvozu od 7,6% u ovoj godini, te u prvih šest mjeseci smanjenje i njihove proizvodnje u zemlji za 6,5% navodi na dvoznamenkast pad osobne potrošnje, koja prema rashodovnoj strukturi čini preko 80% BDP-a u BiH (izvor: Agencija za statistiku BiH, BDP RP).

Na ovakav zaključak nužno upućuju podaci da u zemlji rapidno pada i proizvodnja, uvoz i prodaja svih drugih roba, koje nisu za zadovoljenje nužnih potreba ljudi. Primjerice, uvoz i prodaja tv-a i komunikacijske u tehničke opreme uerđaja pala je za gotovo od 45 posto, a isti je slučaj i s investicijama u stanogradnju i nekretnine koje su srezane najmanje za trećinu… U svakom slučaju, još je bitno reći da je godišnji pad industrijske proizvodnje u F BiH tijekom prvih pola godine dosegao negativnu brojku od -10.4%. Jedini, ali ujedno izolirani slučaj u zaustavljanju, možemo reći, slobodnog pada gospodarstva je rast proizvodnje naftnih derivata te ulja i maziva stavljanjem u pogon kapaciteta Brodske rafinerije i rafinerije ulja u Modriči, što je pak sigurno nedovoljno za spriječavanje depresivnih ekonomskih kretanja.


Prema kriteriju zaposlenosti BiH je stalno u ekonomskoj depresiji


Što se tiče politike zapošljavanja stanovništva, BiH je praktično cijelo vrijeme u depresiji, a u tu svrhu dovoljno je i sasvim indikativno reći da registrirana nezaposlenost pokazuje kako od procijenjenih 3,8 milijuna stanovnika u zemlji radi njih samo 722,7 tisuća, dok je registrirani broj nezaposlenih 493,2 tisuće (izvor: Agencija za statistiku BiH, travanj 2009.). Dakle, stopa nezaposlenosti iznosi 40.6 posto, i ovime je jasno kao dan kako ova vrijednost znatno premašuje i najcrnje brojke u svjetskoj ekonomskoj povijesti, čak i one vezane za Veliku depresiju s početka 30-ih godina prošlog stoljeća.


Slomljena zadnja barijera ulaska u ekonomsku depresiju – DEFLACIJA

bih_2009_graf


Deflacija predstavlja raritet i jako se rijetko pojavljuje kao negativan broj na godišnjoj razini, ali neminovno ukazuje na sveopću eroziju kupovne moći stanovništva, zbog koje sva potrošačka dobra i usluge u prosjeku ostvaruju pad cijena u periodu dugom godinu dana. Sljedeći grafikon kao krunski dokaz pokazuje kako je u svibnju slomljena i zadnja barijera pred ulazak u radikalno negativan ekonomski ciklus, te da je BiH od prije dva mjeseca postala vođena putovima ekonomske depresije, koja se u tišini liječi rastom trošarina na naftne proizvode i druge proizvode, uz istodobno radikalno smanjenje plaća, što je inače nezabilježen slučaj u povijesti tržišne ekonomske teorije i prakse. Naime, brojke Agencije za statistiku potvrdit će da je u lipnju deflacija ponovno ostvarila negativnu vrijednost i to izraženiju nego mjesec dana ranije. A tendencija sunovrata cijena će se tijekom ljeta sigurno nastaviti i dalje eskalirati s nesagledivim posljedicama na ekonomski sustav uspostavljajući deflacijsku spiralu prema vrijednosti drugih veličina u ekonomskom sustavu.


Istodobno, treba reći kako i cijeli niz drugih pokazatelja ukazuju i na evidentnu eroziju inozemne financijske pozicije zemlje, tako su bruto devizne rezerve zemlje prema podacima Centralne banke BiH od rujna pa do svibnja ove godine jednostavno pokošene, doživjevši smanjenje od čak 1,106 milijardi KM (tisuću i sto šest milijuna) ili -16,2 posto. Ovaj podatak posebno je naglašen u izvještaju MMF-a i jedan je od temeljnih razloga isplate prve tranše kredita koncem prvog srpanjskog tjedna (282 milijuna USD = 395 milijuna KM). Ovdje treba primijetiti kako je ovaj iznos 1. tranše umanjen za polovinu u odnosu na dogovoreno početkom svibnja ove godine, kada je prvotnim sporazumom bila predviđena isplata 400 milijuna EUR ili oko 795 milijuna KM.
Prezentirani službeni podaci nude mračnu sliku trenutnog stanja domaće ekonomije koja traži promptnu reakciju u kreaciji dublje antidepresijske terapije, i potpunu kontrolu u upravljanju državnim financijama od strane MMF-a. Naime, razvidno je da se ovdje radi o dramatičnom raspadu i kolapsu ekonomskih aktivnosti u zemlji, a ne samo državnih financija.


U kontekstu navedenog ipak treba navesti i neke druge činitelje koji određuju da BiH u ekonomskom smislu postaje crna rupa Europe i preuzima začelje od donedavnog istoznačnice za europsku nerazvijenost – Albanije. Naime, vanjski utjecaji ekonomske krize nisu izrazito jako pogodili Albaniju zbog povijesno osjetno veće ekonomske nerazvijenosti, pa je stoga ekonomska baza tijekom proteklih godina bila na nižim razinama, što je produciralo veći manevarski prostor za više stope rasta. Isto tako, treba reći kako je ova zemlja odmakla u eurointegracijskom procesu, te je za razliku od BiH već podnijela zahtjev za status kandidata u smislu stjecanja punopravnog članstva u EU. U skladu s tim postigla je izraženiji napredak i u ispunjavanju niza europskih smjernica i poboljšanju poslovnog ambijenta. Stoga, usprkos nizu svojih evidentnih strukturnih i dinamičkih slabosti, prema predviđanjima eminentnih institucija, ove godine bit će jedna od rijetkih zemalja koja će ostvariti, iako malu, ali još uvijek pozitivnu stopu ekonomskog rasta (0,5 posto), a uz to i pozitivne vrijednosti inflacije, iznad 1 posto.


Usprkos tome, poražavajuća je činjenica kako BiH uz svesrdnu i financijski konkretnu pomoć Europske unije, cjelokupne međunarodne zajednice i relativno blaži tretman kod MMF-a nije uspjela napraviti bilo kakav ekonomski iskorak prema naprijed, nego, dapače, uz eurointegracijsko začelje u fazi je preuzimanja i posljednjeg mjesta na gospodarskoj karti Europe. Stoga je razvidno i zašto, nogometnim rječnikom, preuzimanje uloge „lampaša" doprinosi i gubitku strpljenja, a i vjere, EU administracije u srednjoročnu mogućnost ulaska ove zemlje u okrilje obitelji zemalja Europske unije.

SAZNAJ VIŠE




AKCIJA