PREDSTAVLJAMO




Home Vijesti HDZ BiH: Prijedlozi neprihvatljivi
HDZ BiH: Prijedlozi neprihvatljivi

HDZ BiH: Prijedlozi neprihvatljivi

0
0

HDZ BiH protiv ponuđenog prijedloga ustavnih promjena za BiH

lozancic_covicPredsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović predvodio je izaslanstvo HDZ BiH koje je u ponedjeljak, 19. listopada 2009. godine, razgovaralo u rezidenciji američkog veleposlanika u BiH u Sarajevu s predstavnicima američke i europske administracije pred nastavak razgovora u vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva.

 

U izaslanstvu HDZ BiH bili su:
– predsjednik HDZ BiH dr. Dragan Čović;
– zamjenik predsjednika HDZ BiH Niko Lozančić;
– dopredsjednica HDZ BiH Borjana Krišto;


HDZ BiH protivi se prijedlogu ustavnih promjena koji su u ponedjeljak predstavili američko-europski pregovarači, ističući da će se zauzimati za oživljavanje Prudskog sporazuma što su ga potpisale tri strane u BiH a svojedobno poržavali Washingtion i Bruxelles. "Prijedlozi koji su nam predstavljeni neprihvatljivi su. Mi želimo da sporazum koji smo usuglasili u Prudu i koji su prije šest mjeseci poduprli Bruxelles, Washington i visoki predstavnik, bude podloga za nova rješenja", rekao je predsjednik HDZ BiH dr. Dragan Čović nakon sastanka.

 


Dodao je kako HDZ BiH očekuje da se u svim rješenjima osigura jednakopravnost Hrvata s druga dva naroda što to sada nije slučaj. "Ovako organizirana dvoentitetska BiH za nas je neprihvatljiva", dodao je dr. Čović. HDZ BiH je u petak, 16. listopada 2009. godine, na sjednici stranačkog Predsjedništva i Nacionalnog vijeća utvrdila načela provedbe ustavnih reformi koja se zasniva na zaključcima Kreševske deklaracije, što su je krajem rujna 2007. predsjednici šest hrvatskih stranaka u BiH. Potpisnici deklaracije zauzimaju se da hrvatski narod, zajedno s druga dva konstitutivna naroda, osigura svoju suverenost i ravnopravnost na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine.


Prudskim sporazumom, što su ga su početkom godine potpisali čelni političari triju naroda dr. Dragan Čović, Milorad Dodik i Sulejman Tihić, bilo je predviđen preustroj zemlje u četiri federalne jedinice umjesto sadašnja dva entiteta. Čelnicima sedam političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine koji sudjeluju u pregovorima o zakonskim i ustavnim reformama u toj zemlji u ponedjeljak su uručeni pisani prijedlozi mjera koje treba provesti kako bi se te reforme ostvarile.

Pisani dokumenti koji predstavljaju zajedničko stajalište Sjedinjenih Država i Europske unije stranačkim su dužnosnicima uručeni dan uoči nastavka pregovora u vojnoj bazi Butmiru kod Sarajeva u kojima će sudjelovati zamjenik američke državne tajnice James Steinberg, švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt i povjerenik Europske unije za proširenje Olli Rehn.

Stranački su čelnici novinarima iznijeli potpuno oprečne ocjene o prihvatljivosti ponuđenih prijedloga.


Bosanskohercegovački političari konačno su crno na bijelo dobili osnovu o kojoj se u utorak trebaju izjasniti na sastanku u Butmiru. Njima je podijeljen dokument s prijedlogom ustavnih promjena koji bi se trebao naći na pregovaračkom stolu u Vojnoj bazi Butmir. Federalna televizija došla je u posjed ovog dokumenta. Evo što sadrži:

 


Bosna i Hercegovina imala bi predsjednika i dva potpredsjednika koji zajedno čine Predsjedništvo čiji se članovi za razliku od sada biraju u državnom Parlamentu, točnije od članova Zastupničkog doma. Odluke bi donosili konsenzusom. Predsjednik potpisuje i proglašava zakone, a prema ovom prijedlogu ne treba mu suglasnost potpredsjednika. I dalje bismo imali Vijeće ministara, ali bi na njegovom čelu bio premijer, kojeg imenuje predsjednik države.

 


Premijer je ministar bez portfelja i odgovoran je za upravljanje i djelotvorno funkcioniranje Vijeća ministara. Vijeće ministara i druge državne institucije koordinirale bi sa entitetskim institucijama pitanja u vezi s evropskim integracijama, ali bi u procesu pristupanja Evropskoj uniji država bila nadležna za donošenje zakona, uspostavu institucija te provođenje obaveza iz ove oblasti. Ovim prijedlogom daje se više ovlasti Vijeću ministara. Tako bi vođenje vanjske politike i predlaganje godišnjeg budžeta bili isključivo u nadležnosti Vijeća ministara.

 


Parlamentarna skupština imala bi dva doma, ali bi zakonodavna vlast bila povjerena samo Zastupničkom domu, koji bi se sastojao od 87 članova od kojih tri ne bi bili pripadnici konstitutivnih naroda. Zastupnički dom birao bi Predsjedništvo iz svoga članstva. Dom naroda imao bi 21 člana, po sedam predstavnika konstitutivnih naroda, ali se u njemu ne bi usvajali zakoni, već bi njegova osnovna uloga bila razmatranje ugroženosti vitalnog nacionalnog interesa zakona usvojenih u Zastupničkom domu.

 


Članovi Doma naroda bili bi izabrani iz članstva Zastupničkog doma, te istovremeno članovi oba doma. Oba doma imala bi predsjednika i dva zamjenika predsjednika. Svi zakoni bili bi nakon usvajanja u Zastupničkom domu upućivani u Dom naroda i smatrali se usvojenim nakon 15 dana, ukoliko većina članova kluba ne glasa da je taj zakon destruktivan po vitalni nacionalni interes. O tome bi se nakon pismenog obrazloženja očitovala Zajednička komisija, a u krajnjem slučaju i Ustavni sud.

 


Prema ovom prijedlogu u ustav bi bile uvedene i pravosudne institucije koje trenutno postoje na državnom nivou, Sud, Tužilaštvo te Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Amandmanom na ustav precizirano je postojanje Državne agencija za istrage i zaštitu. Postojanje vrhovnog suda nije regulirano ovim prijedlogom.

 


Prijedlog Međunarodne zajednice je da obrana, obavještajni poslovi i vanjska sigurnost, funkcioniranje jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja budu u nadležnosti države. Dok bi nadležnosti u vezi s oporezivanjem, izbornim procesom, pravosuđem, poljoprivredom, naukom, tehnologijom, okolišem i lokalnom samoupravom bile podijeljene između institucija države i entiteta.


Nadležnosti koje bi preuzela BiH po postignutoj suglasnosti entiteta mogu biti vraćene entitetima samo uz jednoglasan pristanak Bosne i Hercegovine i oba entiteta.

www.hdzbih.org

SAZNAJ VIŠE




AKCIJA