PREDSTAVLJAMO




Home Vijesti Prikazanje Blažene Djevice Marije – Gospa od Zdravlja
Prikazanje Blažene Djevice Marije – Gospa od Zdravlja

Prikazanje Blažene Djevice Marije – Gospa od Zdravlja

0

gospa_od_zdravlja 

 

 

 

 

 

 

 Današnji Gospin spomendan ima svoje značenje, svoj smisao, ne samo zato što se pobožno sjećamo jedne tajne iz života One koju je sam Bog odabrao za Majku svoga Sina, a kao posljedicu toga i za Majku Crkve, tajne njezina potpunog prikazanja, darivanja, posvećenja Bogu, već i zato što je današnja proslava jedan konkretan ekumenski čin prema našoj subraći kršćanima Istoka. U uvodnoj bilješci Časoslova Božjega naroda čitamo, naime, ovo: »Na današnji dan (god. 543) posvete crkve Svete Marije Nove, podignute pokraj jeruzalemskoga hrama, zajedno s istočnim kršćanima slavimo 'posvetu', kojom se od djetinjstva posvetila Bogu potaknuta od Duha Svetoga, čijom je milošću bila ispunjena u svome bezgrješnom Začeću.«

 

O Marijinu prikazanju ne govori nam nijedna knjiga Svetoga pisma, no zato o njemu opširno pišu apokrifi, oni tekstovi koje Crkva ne priznaje kao nadahnute pa ih zato nije ni uvrstila u svoj službeni popis svetopisamskih knjiga. Kao zanimljivost navodimo kratko što apokrifi pišu o Marijinu prikazanju. Prema njima taj je čin bio veoma svečan. Popratili su ga čudesni događaji. Mariju su roditelji obećali Bogu i doveli je u hram kad su joj bile tri godine. Bilo je to u pratnji velikog broja hebrejskih djevojčica koje su u ruci nosile zapaljene baklje. U svečanosti su sudjelovale hramske vlasti, pa i sami anđeli, koji su vršili službu pjevača. Od radosti su pjevali.

Do ulaza u hram bilo je 15 stepenica, kojima se Marija sama uspela, premda je bila još tako malena. Apokrifi govore još da se Marija u hramu hranila neobičnom hranom, koju su joj donosili sami anđeli te da nije stanovala s ostalim djevojčicama, već u samoj svetinji nad svetinjama.

Sve su to samo pobožna i neutemeljena razmišljanja apokrifnih pisaca. Ipak, kao neka književna vrsta mogu imati neko značenje. Ono bi bilo u tome što se želi na izvanjski, osjetan način, opisati, dočarati onu stvarnost koja je nevidljiva, stvarnost da je Marija od prvoga časa svoga postojanja bila puna milosti, da je bila predodređena za dostojanstvo Bogomajke, kojim nadilazi i same anđele.

Bog je svojom milošću pripravio Marijino tijelo da ono postane hramom Božjega Sina, svetinjom nad svetinjama, u koju se spustio i nastanio Najsvetiji, Sin Božji. Ona je po svome odabranju prikazana, posvećena Bogu, određena za velike stvari, za ostvarenje Božjega plana o spasenju čovjeka. Kad čitamo one nadahnute tekstove Svetoga pisma, koji govore o Mariji, onda nam i današnji spomendan postaje tako jasan, rječit. Radi se o velikoj tajni utjelovljenja u koju je i Marija svim svojim bićem bila uvučena. Crkva joj stoga u svom Časoslovu danas sva radosna pjeva:

Djevojčice ti bez ljage,
Bjelokosni dome Božji,
Šatore i kućo sveta,
Duhom Svetim pozlaćena.
Ljubavi si čudo pravo,
Zrcalo si svega dobra,
Zora Sunca presjajnoga,
Sjemena božanskog škrinja.

U našim južnim krajevima, osobito u Splitu na Dobrome, pa u Zadru, Dubrovniku i tolikim drugim dalmatinskim gradićima i selima danas se veoma svečano slavi blagdan Gospe od Zdravlja. To posve odgovara zazivu Gospi u Lauretanskim litanijama: »Zdravlje bolesnih, moli za nas!« Blagdan Gospe od Zdravlja, kojoj su u krajevima negdašnje Mletačke Republike bile podignute brojne crkve, crkvice i kapele, vezan je s jednim događajem. Kad je god. 1630. na području Mletačke Republike harala strašna kuga, koja je u samoj Veneciji pokosila 80.000 života, mletački se Senat obratio Gospi za pomoć. Učinjen je zavjet baš na današnji dan god. 1631. da će Gospi, ako prestane kuga, podići crkvu. Kuga je prestala, a zavjet je ispunjen. Podignuta je god. 1687. velebna crkva Madonna della salute, koju i danas svaki posjetitelj Venecije može posjetiti. Pobožnost prema Gospi od Zdravlja došla je iz Venecije i u naše južne krajeve.Bolest nam je i danas čest gost i bit će do konca svijeta. U bolesti čovjek trpi, na osobit način osjeća svoju ograničenost, nemoć, slabost i zato mu je potrebna moralna snaga. Nju će dobiti moleći, dobit će je i po Marijinu zagovoru, koji je moćan. Iz Svetoga pisma znamo da ni jedna dobro obavljena molitva ne može biti uzaludna. Bog se vezao da će nas uslišati, a on je vjeran i ne može se iznevjeriti svome obećanju. No, to je uslišanje ne po našoj volji i našem shvaćanju, već po Božjem, koji »onima što ga ljube sve upravlja na dobro«, koji će nas uslišati u svemu što će nam biti na spasenje.

Zato je opravdano moliti i za zdravlje i to po zagovoru Gospe od Zdravlja, no s potpunim predanjem u Boga, onako kako je to molio Isus u Getsemaniju: »Oče. ako hoćeš, otkloni ovaj kalež od mene! Ali neka ne bude moja, nego tvoja volja!« (Lk 22,42). Lijepo je da se u našim južnim krajevima za blagdan Gospe od Zdravlja mnogi ispovjede i pričeste. Ti su sakramenti najbolji lijek protiv naših slabosti. Od njih dobivamo izvanrednu duhovnu snagu. Blagdan Gospe od Zdravlja, kad se vjernici u većem broju no obično okupljaju, valja pastoralno dobro iskoristiti da ih se tom zgodom pouči o vrijednosti molitve, sakramenata, o Gospinu zagovoru, koji nam je tako potreban.

www.franjevci.info

SAZNAJ VIŠE




AKCIJA