Papa Benedikt XVI. pozdravlja zbor Pro musica
Katedralni zbor Pro musica, koji okuplja glazbeno obrazovane mlade, zajedno s nekoliko profesora i učenika Srednje glazbene škole Ivana pl. Zajca iz Mostara, posjetili su krajem rujna Vatikan, Rim i još nekoliko talijanskih gradova. Hodočašće je organizirao maestro don Dragan Filipović, voditelj zbora, a vodič s dvadesetogodišnjim iskustvom po Italiji i Rimu bio je gosp. Slavo Mandurić.
Prvo odredište – Asiz. Kratak posjet Bazilici sv. Marije od anđelâ, u podnožju grada, u kojoj se nalazi i drevna kapelica Porcijunkula, mjesto početaka franjevačkoga pokreta. U samom Asizu, obilazak Bazilike sv. Franje. Uz baziliku je i veliki samostan franjevaca konventualaca koji vode ovo svetište. Ove godine broj hodočasnika nešto je veći od uobičajenoga, jer se obilježava Osamstota obljetnica franjevaštva.
Poslije podne istoga dana zaustavljanje u Orvietu, umbrijskom gradiću s grandioznom Gospinom katedralom izgrađenom u stilu talijanske gotike. Da je katedrala i akustična, dokazali su hodočasnici, spontano zapjevavši Mozartov Ave verum corpus. U večernjim satima dolazak u Rim, i smještaj u Domu hrvatskih hodočasnika blaženi Ivan Merz.
Prvi dan u Rimu bio je u cijelosti posvećen obilasku Vatikana. U jutarnjim satima obilazak Trga sv. Petra, zajednička fotografija i razgledanje Vatikanske bazilike Apostolskoga prvaka. Uz pape, kraljeve, svece, arhitekte, kipare, slikare i druge, čija se imena vežu uz ovu baziliku, prilika je bila i za spomen Giovannija Pierluigija iz Palestrine, najvećega skladatelja sakralne polifonije, koji je više od dvadeset godina bio voditelj papinskoga zbora. Posjet kripti s grobom sv. Petra i drugih papâ, uspon na kupolu od 132 metra, s jedinstvenim pogledom na cijeli Grad. Tri sata trajao je posjet Vatikanskim muzejima, a viđen je samo djelić neizmjernoga kulturnog blaga koje se tu čuva. Biser na kraju – Sikstinska kapela, remek djelo Michelangela i renesansnoga slikarstva.
{youtube}tBtsmiRV4E8{/youtube}
Obilazak Rima nastavio se sljedećega dana – dojmljiv posjet Kalistovim katakombama; Lateranskoj bazilici; kratak odmor na Fontani di Trevi; zatim šetnja rimskim ulicama do Panteona; barokne crkve sv. Ignacija i talijanskog Oltara domovine. Zaustavljanje u crkvi S. Maria in Aracoeli na Kapitoliju, u kojoj počivaju kosti posljednje bosanske kraljice, Katarine Kosača. S istoga brežuljka pogled na ostatke drevnoga Rima – Forum i Kolosej. U blizini je i crkva sv. Petra u okovima, u kojoj je znameniti kip Michelangelova Mojsija. Nakon dana ispunjenog pješačenjem po središnjem dijelu Rima, povratak u Domus croata.
Srijeda je dan kada Papa održava opću audijenciju, za sve koji žele doći, vidjeti ga i čuti. Zbog velika broja prisutnih, audijencija je održana na Trgu sv. Petra. U svom nagovoru, Benedikt XVI. osvrnuo se na upravo završeno apostolsko putovanje u Češku. Na hrvatskom jeziku posebno je pozdravio „profesore i učenike glazbene škole 'Ivan plemeniti Zajc' te katedralni zbor mladih 'Pro musica' iz Mostara", uputivši im poruku: „Pjesmom podajte hvalu Gospodinu i objavite njegova čudesna djela te tako posvjedočite svoju vjeru", što su Mostarci potvrdili spontanim pljeskom.
Nakon audijencije, posjet još jednoj bazilici – sv. Pavla izvan zidina, u kojoj je i Apostolov grob. U tom impresivnom zdanju, Papa je ljetos zaključio Godinu sv. Pavla.
Istoga je dana bio i blagdan sv. Jeronima, sveca iz 4./5. stoljeća iz naših krajeva, po kojemu ime nosi hrvatska crkva i zavod u Rimu. Svečanu večernju Misu, s brojim svećenicima u koncelebraciji, predvodio je fra Jure Šarčević, generalni definitor Kapucinskoga reda, a pod misom je, na poziv mons. Jure Bogdana, rektora crkve i zavoda, i don Željka Majića, vicerektora, pjevao zbor Pro musica, uz orguljsku pratnju prof. Marijane Pavlović. Psalam je otpjevala ženska klapa Drača. Poslije Mise, tradicionalno okupljanje hrvatske rimske zajednice u Zavodu sv. Jeronima – blagdanski domjenak, prigoda za susret i razgovor, i ugodno ozračje uz pjesmu i gitaru.
Uvijek raspoloženi vodič Slavo potrudio se tumačiti i objašnjavati tijekom cijeloga putovanja i obilazaka gradova. U Rimu je poseban naglasak stavio na hrvatske tragove: Duknovićeva pregrada u Sikstinskoj kapeli, lik bl. kardinala Stepinca na vratima Bazilike sv. Petra, Strossmayerova hrastovina u Bazilici sv. Pavla, spomen-ploča Bartulu Kašiću u crkvi Sant' Ignazio, grob Julija Klovića u bazilici San Pietro in Vincoli, te relikvije solinskih mučenika u krstionici Lateranske bazilike samo su neki od njih.
Četvrto jutro u Rimu označilo je vrijeme za oproštaj s ljubaznim osobljem u Domus croata i povratak. Na putu do Mostara dvije postaje u Toskani – Siena i Pisa. Gradovi s dugom poviješću, katedralama prepunima umjetnina, živošću na trgovima i zanimljivim tradicijama. Bogatstvo i izrazit gospodarski i kulturni napredak Siene donekle je usporila kuga u XIV. stoljeću. Katedrala Velike Gospe ponosi se jedinstvenim podnim mozaicima, a u knjižnici obitelji Piccolomini nalazi se bogata kolekcija rukopisa. Zvonik katedrale također Velike Gospe u Pisi poznatiji je kao Kosi toranj. Nekada veliki problem zbog straha od urušavanja, a danas jednako velika atrakcija za posjetitelje. Cjelodnevno putovanje u autobusu i povratak u Mostar u večernjim satima – pomalo umorni, ali zadovoljni, duhovno obnovljeni, i prepuni religioznih i kulturnih dojmova.
http://www.cbismo.com