PREDSTAVLJAMO




Home Vijesti Sjećanje na Grabovicu
Sjećanje na Grabovicu

Sjećanje na Grabovicu

0

thumb_grabovica_neretvaNa današnji dan prije 17 godina pripadnici Armije BiH masakrirali su 33 Hrvata u hercegovačkom selu Grabovici. Tridesetak kilometara sjeverno od Mostara na iznimno okrutan način te '93. ubijani su žene, djeca i starci.

Najmlađa žrtva bila je djevojčica koja je imala tek četiri godine. Za taj zločin suđeno je bivšem generalu Armije BiH Seferu Haliloviću, no Haški sud oslobodio ga je optužbe.

Bošnjačke vlasti još nisu otkrile gdje su tijela 19 ubijenih. Danas je na mjesnom groblju u Grabovici za ubijene održana sveta misa.

 

Pokolj u Grabovici 9. rujna 1993.
Izvor: Wikipedija
Pokolj u Grabovici je bio ratni zločin kojeg su počinili neki pripadnici Armije BiH (postrojbe "Crni labudovi") , kada su na okrutan način ubili 33 civila Hrvata.

Za 19 civila se još traga.

Počinjen je 7., 8. i 9. rujna 1993., u selu Grabovici kod Jablanice, u sjevernoj Hercegovini, za vrijeme osvajačke operacije Armije BiH "Neretva '93". Cilj te operacije je bio osvajanje područja pod nadzorom HVO-a, od Bugojna do Mostara.

Za ovaj ratni zločin su osuđena dva vojnika Armije BiH. U rujnu 2007. su još su tri Bošnjaka, pripadnika Armije BiH nepravomoćno osuđena za ovaj ratni zločin. Nitko od visokih dužnosnika Armije BiH još nije odgovarao za ovaj zločin.

 

Za ovaj ratni zločin (i za pokolj u Uzdolu), bio je 10. rujna
2001. optužen i ratni zapovjednik Armije BiH Sefer Halilović, jer ga se
sumnjičilo po zapovjednoj odgovornosti, budući da je bio obnašao dužnost
načelnika Glavnog stožera Armije BiH i što je bio koordinatorom
operacije "Neretva '93", a optužnica je navodila da Halilović nije
poduzeo mjere za spriječiti pokolj u Grabovici, odnosno da nije kaznio
odgovorne za zločine u Grabovici i Uzdolu. Par tjedana poslije se predao
Haaškom sudu. Poslije ga je Haaški sud oslobodio odgovornosti za slučaj
Grabovice, navevši u presudi:"vojna operacija Neretva 93. uopće nije
postojala"[nedostaje izvor].

Za zločine na prostorima srednje
Bosne, već su prije bili optuženi i predani Haaškom sudu časnici Armije
BiH, generali Enver Hadžihasanović i Mehmed Alagić te pukovnik Amir
Kubura.

Sefer Halilović je početkom 1998. u emisiji radija "Glasa
Amerike izrekao tvrdnje koje su optužile bošnjački vojni i politički vrh
u BiH, a ponovio ih je u svojoj knjizi "Lukava strategija".[1], među
ostalim i Aliju Izetbegovića i generala Rasima Delića. [2]

Kasnije,
2006., optužen je i Zulfikar Ališpaga, zapovjednik zbornog područja
Igman-Konjic, koji je bio zapovjednikom akcije u Grabovici.

Tijek događaja

Po
izjavama upućenih, u noći 8. na 9. rujna 1993. se iz Grabovice cijelu
noć čula pucnjava, a idućeg dana ujutro se pročulo da je nad civilima
Hrvatima napravljen pokolj. Prema pretpostavkama upletenih, jedan dio
žrtava je bačen akumulacijsko jezero HE Salakovac.

Obdukcijski
nalaz splitskog KBC-a "Firule" i svjedočenja su pokazala okrutnost
smaknuća. Jedna žrtva je bila razapeta na križ, nakon čega mu je
otkinuta glava i nabijena na kolac. Druga žrtva je bila dugo mučena i
naposljetku zapaljena živa. Treća žrtva je zaklana. Jedan je civil
ubijen pred suprugom, koja je potom silovana, a nakon dugog
zatočeništva, razmijenjena. Supruga je po dolasku u Mostar počinila
samoubojstvo, što je bilo posljedicom pretrpljenih stresova.

Po
izvršenju ovog pokolja, general Vehbija Karić izdao je naredbu Zulfikaru
Ališpagi – Zuki da se blokira cijelo područje Grabovice kako se ne bi
saznalo za učinjeno zlodjelo, na način da se postave punktovi ispred i
iza Grabovice, da se ne može saznati ništa o masakru, ni policija, ni
UNPROFOR, ni mediji, tako da nitko nije mogao ući u Grabovicu. Zločin se
pokušalo sakriti bacanjem leševa u Neretvu, tako da je hrvatskoj strani
pri jednoj razmjeni predano samo 11 tijela.[3]
Obilježavanje tragedije [uredi]

Na
mjestu pokolja se nalazi spomenik žrtvama, a svake godine se uz misu
obilježava obljetnica ove tragedije, kojoj nazoče predstavnici hrvatskih
stranaka u BiH, Vojske Federacije BiH i udruga stradalnika.
Grabovica danas [uredi]

Po stanju od 2005., u Grabovici nema ni jednog stanovnika Hrvata. Kuće su opljačkane i/ili spaljene.

U
neke privatne kuće civila Hrvata danas je smještena vojarna Armije BiH,
odnosno vjerski objekti za potrebe istih postrojbi i ambulante.

Groblja
grabovičkih Hrvata su opustošena. Nadgrobni spomenici su srušeni, a
neki stari grobovi su otvoreni, a pokojničke kosti su bačene u Neretvu.

9. rujna 2008. identificirane su još 3 žrtve.

www.hrt.hr

wikipedia

SAZNAJ VIŠE




AKCIJA