Uspostava zakonskog i institucionalog okvira za zaštitu prijavitelja korupcije (uzbunjivača) u BiH, pretpostavke su za efikasniju borbu protiv ove društvene pošasti. O tome, uz ostalo, svjedoče podaci prema kojima 43 posto slučajeva korupcije bude detektirano zahvaljujući uzbunjivačima – piše Fena.ba

Pitanje zaštite uzbunjivača od odmazde, odnosno razmatranje prednacrta zakona o zaštiti prijavitelja korupcije na državnom i federalnom nivou bili su u fokusu današnje radne konferencije održane u Sarajevu u organizaciji Udruženja za zaštitu uzbunjivača BiH COD Luna i Mreže ACCOUNT i uz potporu Centara civilnih inicijativa i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Sudionike konferencije pozdravio je direktor USAID-a BiH David Barth, istaknuvši spremnost američke vlade da maksimalno podrži napore koji se ulažu u borbi protiv korupcije u BiH.

On smatra da zaštita uzbunjivača putem posebnog zakona (lex specialis) neophodan korak, orijentiran ka efikasnijem djelovanju u pravcu suzbijanja koruptivnih krivičnih djela.

– Ako vlada države želi da stimulira pojedinačnu odgovornost među građanima, specijalno među državnim službenicima kako bi zaštitila zloupotrebu vlastitih finansija, mora postojati sistem koji garantira osobnu sigurnost, održivost radnog mjesta, kao i mehanizam nagrađivanja pojedinaca koji prijavljuju korupciju – kazao je Barth.

Po njegovim riječima, nedostatak odgovarajuće pravne zaštite produbljuje nepovjerenje i negativnu percepciju o uzbunjivačima, te ih se, a što je apsurdno, tretira kao neku vrstu prijetnje, umjesto zaštitnika općih interesa i javnih dobara.

U sklopu konferencije predstavljeni su zakoni o zaštiti uzbunjivača na nivou BiH i FBiH o čemu su govorili koordinator inicijativa za zaštitu uzbunjivača u BiH Bojan Bajić, doc. dr. Eldan Mujanović (član radne grupe za izradu zakona formirane pri Federalnom ministarstvu pravde), te direktor Mreže
ACCOUNT Eldin Karić i Igor Stojanović, predstavnik CCI-a.

Zakon na federalnom nivou, kako je rečeno, korespondira s inicijativom premijera Nermina Nikšića na planu jačanja borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije u FBiH.

Razmatrani su različiti aspekti zaštite uzbunjivača kroz uporednu analizu dva prednacrta zakona o zaštiti, uključujući mehanizme kojima se jamči pravo na prijavljivanje korupcije bez štetnih posljedica, mogućnost anonimnog prijavljivanja korupcije te zaštitu putem sudskih i upravnih postupaka.

Sudionici konferencije – predstavnici vladinog i nevladinog sektora te medijske zajednice u BiH ukazali su na određene manjkavosti zakonskih rješenja, insistirajući na njihovom harmoniziranju, kako bi uzbunjivač bio jednako zaštićen na cijelom prostoru BiH, uključujući prethodni postupak u kojem se uzbunjivaču daje odgovarajući status i blagovremeno staje u zaštitu njegovih prava, bez rizika da će ostati bez posla, biti izložen mobingu, ili drugim vrstama pritisaka.

U tom pogledu, iznijeto je niz korisnih sugestija za poboljšanje zakonskih tekstova koji bi se uskoro trebali naći u parlamentarnoj proceduri na državnom i federalnom nivou.

Sudionici skupa bili su u prilici saslušati i iskustva troje uzbunjivača, koji su govorili o vlastitim dilemama i izazovima pred kojima su se našli nakon što su prijavili slučajeve koruptivnih radnji u vlastitim radnim sredinama.

Radi se o slučajevima koji na veoma plastičan način prikazuju sve ono na što jedan uzbunjivač, odnosno prijavitelj korupcije može naići na putu dokazivanja vlastitih saznanja.

O rezultatima vlastite borbe za zaštitu prava nakon prijavljivanja korupcije govorili su Višnja Marilović, Teufik Hadžiahmetović i Senadin Arapčić, a njihove ispovijesti o brojnim preprekama na koje su na tom planu nailazili pobudili su posebno interesovanje sudionika konferencije.

www.fena.ba