E-tehnologija omogućuje i e-nasilje
Čak 96 posto djece u Hrvatskoj posjeduje mobitel i računalo, a 85 posto ima i pristup internetu. To zvuči kao dokaz da su mali Hrvati osposobljeni za izazove modernog doba. No, to krije i drugu, mračniju stranu medalje.
Djeca se danas gotovo bolje snalaze u internetu od svojih roditelja
U sklopu obilježavanja Dana sigurnog interneta 8. veljače, UNICEF je predstavio istraživanje o raširenosti elektroničkoga nasilja među djecom u Hrvatskoj, kojim je bilo obuhvaćeno osam tisuća djece i roditelja iz 23 osnovne škole. E-nasilju je dosad bilo izloženo 4,89 posto djece, a najčešće se događalo preko Facebooka i SMS-a. Najvećim se rizikom pokazalo upoznavanje online prijatelja, a djecu najviše uznemiruju neprimjerene i ružne poruke ili komentari, što su im preko interneta slali vršnjaci. Pritom se kod djece najčešće javljaju osjećaji ljutnje, uznemirenosti i zabrinutosti te izbjegavanje odlaska u školu, kao i gubitka koncentracije, navodi se u rezultatima istraživanja.
Roditeljske zablude
Roditelji nerijetko smatraju kako su im djeca sigurna kad su kod kuće,
za kompjuterom. I nisu svjesni svih opasnosti što ih nose online veze
jer, kako upozorava pravna stručnjakinja Ines Perić, „djeca su ta koja
više koriste tehnologiju i roditelji ne mogu nikad ići u korak s njima."
Istraživanje je pokazalo i da hrvatska djeca ne zaostaju za svojim
vršnjacima u svijetu po utjecaju suvremene tehnologije na svakodnevni
život. Dosadašnja istraživanja, provedena na više od 20 tisuća djece i
njihovih roditelja u 25 europskih zemalja, pokazala su da je 12 posto
mladih Europljana u dobi od 9 do 16 godina na internetu bilo izloženo
nekom događaju ili sadržaju koji ih je uznemirio.
Dječja samopomoć
Djeca se s elektroničkim nasiljem nose na različite načine, navodi
UNICEF. Najčešće pričaju s prijateljima ili roditeljima, te ignoriraju
zlostavljanje i izbjegavaju internetske stranice na kojima ih
zlostavljaju, međutim to ih, u pravilu, ne sprječava da koriste
internet. S obzirom da se po medijima sve više govori o opasnostima što
ga nosi internet, djeca su opreznija prema ponudama za susret, pozivima
na kavu,.. pa npr. traže stavljanje fotografije na face-profil osobe
koja je zainteresirana za druženje s njima, upoznaju okolinu s takvim
pozivima i ino.
Sjene mladih za računalom pred znakom FacebookaBildunterschrift:
Facebook je omiljena socijalna mreža kod mladih, ali mjesto na kojem
možeš brzo postati meta ugnjetavanja
Da je nasilje putem interneta i mobitela puno ozbiljnije od nasilja u
stvarnome životu smatra 22,9 posto djece, a 49,7 posto ih smatra da
žrtve elektroničkog nasilja to postaju bez nekog posebnog razloga.
Istraživanje je, također, ukazalo na to da bi 47,9 posto djece pokušalo
zaustaviti nekakav slučaj elektroničkog nasilja u školi, a 24,8 posto
smatra da je moguće lakše se izvući iz kad nekoga zlostavljanja putem
interneta jer nitko ne zna tvoj pravi identitet. Ako dođe do
zlostavljanja putem interneta, bilo da se radi o pedofiliji ili
vršnjačkom nasilju, važno je, poručuju stručnjaci, sačuvati dokaze. Samo
tako može se doći i do zlostavljača i spriječiti nastavak nasilja, pa i
neka moguća tragedija.
Roditelji trebaju pomoć
Rezultati UNICEFOVOG istraživanja pokazuju i da se roditelji rijetko
koriste programima i drugim načinima kontrole sadržaja. „Ovo veliko
istraživanje još jednom potvrđuje koliko su nam potrebni preventivni
programi koji će i odraslima pružiti znanja i alate za edukaciju djece o
sigurnom hodanju internetom", poručila je predstojnica Ureda UNICEF-a
za Hrvatsku Lora Vidović pozivajući na veća ulaganja upravo u rješavanje
ovoga problema.
Unicefovu akciju »Prekini lanac!«, koja je usmjerena na zaštitu djece od
zlostavljanja putem interneta i mobilnih telefona, pozdravlja čak 77
posto roditelja u školama što ga provode te podržava odluku škola da se
uključe u nju. Također, 21 posto roditelja smatra kako je dobro da se
škola bavi i time, dok samo dva posto smatra da to nije posao škola. U
sklopu obilježavanja Dana sigurnog interneta, UNICEF je za ožujak
najavio i održavanje okruglog stola o raširenosti elektroničkog nasilja
među djecom u Hrvatskoj.
Autorica: Gordana Simonović