ŠTO KONKRETNO znači bankrot države?

ŠTO KONKRETNO znači bankrot države?

ŠTO KONKRETNO znači bankrot države?

0

ŠTO KONKRETNO znači bankrot države? Samo fraza ili opća glad?

Naime, ovih dana mnogi u svojim komentarima i izjavama spominju vrlo skori bankrot države s obzirom na trenutno vrlo nepovoljno ekonomsko stanje u državi, situaciju u proračunu, vanjski dug kao i činjenicu da je šef Vlade dao petama vjetra bez ikakvog suvislog obrazloženja. No, mnoge zanima kako će se bankrot države odraziti na običnog građanina.

> Hrvatska – posljednji dani raja prije argentinskog scenarija


Bankrot države prije svega značit će udar na štednju u bankama, odnosno da građani neće više moći podići svoj novac, ogroman rast nezaposlenosti te radikalno smanjenje kupovne moći običnih građana. To ujedno i znači kako će građani morati iz vlastitih sredstava plaćati usluge zdravstva, a plaćat će se i školovanje. Ljudi u mirovini morat će se osloniti na vlastitu štednju, odnosno osobne zalihe.

Plaća se zdravstvo, školovanje, mirovine, nezaposlenost…

Siva ekonomija će rasti, a sretnici će biti oni koji budu primali plaću, makar i u toj zoni. O rastu kriminala ne treba pretjerano ni govoriti, jer država u bankrotu ne može održati kvalitetnu uslugu koju je imala prije bankrota pa će se i to odraziti na kvalitetu rada policije.

Rast kriminala

 

Prema definiciji država ne može bankrotirati. Naime, država nije tvrtka koja proglasi bankrot, jer je ona prije svega politički pojam. Država zapravo objavljuje kako nije u stanju dugoročno financijski pokrivati svoje obveze. To zapravo znači da država objavljuje kako ne može vraćati vanjski dug, a nije u stanju ni isplatiti mirovine i plaće u javnom i državnom sektoru.


Automatski pada kvaliteta javne usluge, a građani se osjećaju nesigurnima, što opet može biti okidač za socijalne nemire.

Prvi na udaru financijskog državnog kraha države naći će se tvrtke dobavljači za tvrtke koje usko surađuju s državnim tvrtkama. Naime, oni će uslijed neplaćanja države, stati s plaćanjem svojih dobavljača koji će tako prvi pokleknuti pred udarom krize i zatvoriti svoja vrata.

Dužnička-tečajna-financijska, a može i obrnuto

Ljubo Jurčić, član Ekonomskog vijeća i jedan od vrhunskih ekonomskih stručnjaka, napominje kako kriza ide putanjom: dužnička kriza – tečajna kriza – financijska, a može biti i obratno. Naime, dužnička kriza je ona kada država objavljuje da ne pokriva svoje dugove, što implicira tečajnu krizu, koja podrazumijeva manjak upliva deviza, a koja opet ide do povećanja tečaja strane valute i smanjivanje vrijednosti domaće. Na kraju dolazi financijska, odnosno bankarska kriza, kada svako veće povlačenje depozita dolazi do nepovjerenja štediša u bankarski sustav.

"Pitanje je što može biti okidač. Naime, hoće li prije država proglasiti da može podmirivati dugove ili će, pak, građani nahrliti na banke. No, u svakom slučaju, Hrvatska se trenutno nalazi u toj zoni bankrota", objasnio je za Index Jurčić, dodajući kako je vrlo bitno da je Hrvatska članica MMF-a te je teško očekivati da će se dogoditi potpuni krah.

"Činjenica je da ne samo država, nego i građani moraju sebe dovesti do deset posto manje potrošnje", zaključuje Jurčić.

Svjetski analitičari odavno upozoravaju na Hrvatsku

Mladen Vedriš, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu katedre za ekonomsku politiku, smatra kako je dobar dio priča i špekulacija o bankrotu države kao i kriznoj situaciji došao iz analiza stranih financijskih stručnjaka. Vedriš napominje kako su ekonomski stručnjaci već odavno Hrvatsku, nakon krize zemalja sjevera Europe, svrstali uz bok Srbije, Bugarske i Rumunjske kao sljedeće trusno područje svjetske ekonomije.


"Svjetska ekonomija nužno je vezana uz politiku pa bi tako Hrvatska trebala što prije naći posadu i kapetana koji će našu zemlju izvući iz ove financijske Oluje. Hrvatska ima problema s vanjskim dugom što je i više nego jasno, kao i da ove godine mora pokriti veliki dio tih dugovanja, no reakcija mora biti brza", kazao je Vedriš za Index, govoreći kako je Hrvatska na pragu krize koja se može izbjeći hitnim mjerama, kao i stabilnom ekonomskom politikom koja će biti u stanju refinancirati vanjski dug.

Vedriš: Što prije MMF

"Hrvatska mora što prije sjesti za stol s MMF-om i u otvorenom razgovoru zasnovanog na partnerskom odnosu pokušati riješiti svoja pitanja", rekao je Vedriš koji podsjeća na problem susjedne Mađarske. Problem je ondje nastao, podsjeća Vedriš kada ta zemlja nije mogla refinancirati svoj dug i kada je izdala obveznice koje nitko nije htio kupiti. Vedriš na kraju kaže kako je za Hrvatsku nužno, što prije dovesti političku stabilnost.

Za ekonomskog stručnjaka Damira Novotnya za sada, barem ove godine nema straha od bankrota države, jer je država pokrila veći dio vanjskog duga koji je dospio za ovu godinu.

Novotny: Ova godina je pokrivena, sljedeća je kritična

"Trebate znati da je Hrvatska ove godine pokrila veći dio vanjskih potraživanja pa realna opasnost ne postoji. No, početkom sljedeće godine stiže nam ogroman kontingent financijskih potraživanja koji će biti pravi uteg", ističe Novotny za Index dodajući kako hrvatska politička vlast mora što prije uvesti hitne mjere. Prije svega, smatra ovaj ekonomski analitičar to je radikalno rezanje proračuna.


"Treba otvoriti pregovore s MMF-om kako bi se pokrila ta potraživanja koja stižu na naplatu sljedeće godine. Pregovori s MMF-om traju više mjeseci i trebalo bi ih početi što prije kako bi se do siječnja iduće godine 'sredio' stand by aranžman za pokrivanje potraživanja.

www.index.hr 

Ilko Ćimić
Fotomontaža: Index
Foto: Drago Sopta, Vjekoslav Skledar, Sandra Šimunović, Damjan Tadić (Cropix)