PREDSTAVLJAMO




Home Vijesti UGOVOR SA SVETOM STOLICOM O VJERSKOJ SKRBI ZA KATOLIKE U ORUŽANIM SNAGAMA BiH
UGOVOR SA SVETOM STOLICOM O VJERSKOJ SKRBI ZA KATOLIKE U ORUŽANIM SNAGAMA BiH

UGOVOR SA SVETOM STOLICOM O VJERSKOJ SKRBI ZA KATOLIKE U ORUŽANIM SNAGAMA BiH

0
0
 thumb_vatican-flag
 www.vatican.va
Mješovita komisija za provođenje Osnovnog ugovora između BiH i Svete Stolice i Dodatog protokola na osnovni ugovor danas je na sjednici utvrdila Prijedlog ugovora o dušobrižništvu katolika vjernika, pripadnika Oružanih snaga BiH, koji će biti upućen na usvajanje Vijeću ministara BiH, saopćeno je iz kabineta ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Safeta Halilovića.

Prema ovom ugovoru, Sveta Stolica će u BiH osnovati vojni ordinarijat za dušobrižništvo katoličkih vjernika, pripadnika Oružanih snaga BiH, na čijem čelu će biti biskup, vojni ordinarij.

Ugovor o vjerskoj skrbi za katoličke vjernike, pripadnike Oružanih snaga BiH, sačinjen je na osnovu člana 15 Osnovnog ugovora između BiH i Svete Stolice.

Na sjednici kojom su kopredsjedavali ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Alessandro D'Errico razgovarano je i o pitanjima iz nadležnosti Ministarstva pravde.

Rečeno je da je ovo ministarstvo pripremilo izmjene zakona u skladu s Osnovnim ugovorom između BiH i Svete Stolice.

Mješovita komisija je danas počela, a na sljedećoj sjednici u decembru će nastaviti raspravu o crkvenim medijima i crkvenim ustanovama za karitativno djelovanje i društvenu zaštitu.

Pročitajte ugovor >

Osim ministra Halilovića i apostolskog nuncija D'Errica, članovi Mješovite komisije su i ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj, ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović, ministar pravde BiH Bariša Čolak, zamjenik ministra finansija i trezora Fuad Kasumović, mons. Pero Sudar, tajnik Apostolske nuncijature Waldemar Stanislaw Sommertag, don Tomo Vukšić i fra Ivan Sesar, saopćeno je.

Temeljni ugovor između Svete Stolice i BiH

Kako smatramo da je ovo dokument od ogromnog značaja za Hrvate u BiH, donosimo vam tekst Temeljnog ugovora između Svete Stolice i BiH.

____________________________________________________________________________________________________________________

Cjelokupni tekst je prenesen sa internet stranice Katoličke tiskovne agencije, www.ktabkbih.net, te su izvršene prilagodbe(izmjena fonta i veličine teksta, odstranjivanje engleske verzije, popratnog komentara…) zbog lakšeg pregleda i smještanja na stranicu.

 

Temeljni ugovor između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine1

 

Sveta Stolica i Bosna i Hercegovina,

– nastojeći odrediti pravni okvir odnosa između Katoličke crkve i Bosne i Hercegovine;

– pozivajući se Bosna i Hercegovina na ustavna načela svojega stvaranja, a Sveta Stolica na dokumente Drugoga vatikanskog sabora i na odredbe kanonskoga prava;

– imajući u vidu višestoljetnu prisutnost Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini i njezinu sadašnju ulogu na društvenom, kulturnom i obrazovnom području;

– poštujući međunarodno priznata načela o odvojenosti vjere i države i o slobodi vjere;

sklopili su ovaj međusobni ugovor o sljedećemu:

 

Članak 1.

Bosna i Hercegovina i Sveta Stolica, potvrđujući da su država i Katolička crkva, svaka u svom području, neovisne i samostalne, obvezuju se da će u međusobnim odnosima potpuno poštivati to načelo te da će međusobno surađivati u brizi za cjelovit duhovni i materijalni razvoj čovjeka i u promicanju općega dobra.

Članak 2.

1. Bosna i Hercegovina priznaje javnu pravnu osobnost Katoličke crkve.

2. Bosna i Hercegovina priznaje i javnu pravnu osobnost svih crkvenih ustanova koje imaju takvu pravnu osobnost u skladu s odredbama kanonskoga prava.

3. Mjerodavna crkvena vlast može osnivati, mijenjati, dokidati ili priznavati crkvene pravne osobe prema odredbama kanonskoga prava. Ona o tome obavještava nadležno tijelo građanske uprave radi njihova upisa u skladu s primjenjivim civilnim propisima.

Članak 3.

Bosna i Hercegovina jamči Katoličkoj crkvi i njezinim pravnim i fizičkim osobama slobodu međusobnoga komuniciranja i održavanja veza sa Svetom Stolicom, s biskupskim konferencijama drugih zemalja, s partikularnim crkvama, s ustanovama i osobama bilo u državi bilo u inozemstvu.

Članak 4.

Poštujući pravo na vjersku slobodu, Bosna i Hercegovina priznaje Katoličkoj crkvi, i njezinim zajednicama bilo kojega obreda, slobodu vršenja njezina apostolskoga poslanja, posebno u onome što se odnosi na bogoštovlje, upravu, učiteljstvo i djelatnost društava o kojima se govori u članku 13.

Članak 5.

Isključivo je pravo mjerodavne crkvene vlasti slobodno uređivati vlastiti crkveni ustroj, osnivati, mijenjati i ukidati crkvene pokrajine, nadbiskupije, biskupije, apostolske administrature, teritorijalne prelature, teritorijalne opatije, osobne prelature, župe, ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života, te druge crkvene pravne osobe.

Članak 6.

1. Katolička crkva je nadležna za sva crkvena imenovanja i dodjelu crkvenih službi, u skladu s odredbama kanonskoga prava.

2. Imenovanje, premještaj i smjena biskupa u isključivoj je nadležnosti Svete Stolice.

Članak 7.

1. Bosna i Hercegovina jamči Katoličkoj crkvi slobodu obavljanja bogoštovlja.

2. Bosna i Hercegovina jamči nepovredivost mjesta za bogoštovlje: crkava, kapela, te popratnih crkvenih prostora.

3. Samo zbog važnih razloga te s izričitim pristankom crkvene vlasti ta mjesta mogu biti namijenjena u druge svrhe.

4. Nadležna tijela Bosne i Hercegovine ne mogu poduzeti sigurnosne mjere u tim mjestima bez prethodnoga ovlaštenja mjerodavnih crkvenih vlasti, osim ako je to žurno zbog zaštite života i zdravlja ili zbog spašavanja dobara posebne povijesne i umjetničke vrijednosti.

5. U slučajevima održavanja bogoštovlja na ostalim mjestima, osim na onima koji su označeni u stavku 2. ovoga članka (kao u slučaju procesija, hodočašća i slično), crkvene vlasti će obavijestiti o tome nadležne vlasti Bosne i Hercegovine kojima je dužnost jamčiti javni red i sigurnost.

Članak 8.

1. U slučaju sudske istrage o kleriku, redovniku ili redovnici zbog možebitnih kaznenih djela predviđenih kaznenim zakonom, sudske će vlasti Bosne i Hercegovine o tome prethodno obavijestiti nadležne crkvene vlasti.

2. Ispovjedna tajna je u svakom slučaju nepovrediva.

Članak 9.

1. Posebnim zakonom Bosne i Hercegovine kao neradni dani za katolike u cijeloj zemlji uredit će se nedjelje i sljedeće svetkovine:

<!–[if !supportLists]–> <!–[endif]–>a) 6. siječnja, Bogojavljenje;

<!–[if !supportLists]–> <!–[endif]–>b) Tijelovo;

<!–[if !supportLists]–> <!–[endif]–>c) 15. kolovoza, Uznesenje Blažene Djevice Marije;

<!–[if !supportLists]–> <!–[endif]–>d) 1. studenoga, Svi Sveti;

<!–[if !supportLists]–> <!–[endif]–>e) 25. prosinca, Božić.

 

2. Dvije zainteresirane strane će se dogovoriti o možebitnim promjenama neradnih dana, ukoliko se za to ukaže potreba.

Članak 10.

1. Crkvene pravne osobe mogu kupovati, posjedovati, koristiti ili otuđivati pokretna i nepokretna dobra, te stjecati i otuđivati imovinska prava, prema odredbama kanonskoga prava i zakonodavstva Bosne i Hercegovine.

2. Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu osnivati zaklade. Djelatnost tih zaklada, s obzirom na građanske učinke, ravna se prema odredbama zakonodavstva Bosne i Hercegovine.

3. Bosna i Hercegovina će Katoličkoj crkvi u roku od deset godina od stupanja na snagu ovoga ugovora vratiti sva nepokretna dobra nacionalizirana ili uzeta bez odgovarajuće naknade. Za dobra koja ne bude moguće vratiti, Bosna i Hercegovina će za njih dati pravednu naknadu o čemu će se dogovoriti dotične vlasti i zakoniti naslovnici vlasništva.

Članak 11.

1. Katolička crkva ima pravo graditi crkve i crkvene zgrade te povećavati i preuređivati već postojeće prema zakonodavstvu na snazi u Bosni i Hercegovini.

2. Dijecezanski biskup odlučuje o potrebi izgradnje crkvenog objekta na području svoje biskupije, u skladu s propisima kanonskoga prava, i predlaže lokaciju; a nadležne vlasti Bosne i Hercegovine će to uvažiti ukoliko se tome ne protive objektivni razlozi.

3. Nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini neće razmatrati molbe za izgradnju katoličkih crkvenih objekata ako molbe nemaju priloženo pismeno odobrenje dijecezanskoga biskupa (usp. stavak 2. ovoga članka).

Članak 12.

1. Katoličkoj crkvi zajamčena je sloboda posjedovanja, tiskanja, izdavanja i širenja knjiga, novina, časopisa, kao i audiovizualnih materijala, i također bilo koja djelatnost povezana s njezinim poslanjem.

2. Katolička crkva ima pravo osnivati i voditi u svoje vlastito ime radijske i televizijske postaje, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine.

3. Katolička crkva ima također pristup i na javna sredstva priopćavanja (novine, radio, televizija, internet).

Članak 13.

1. Bosna i Hercegovina priznaje pravo vjernika katolika da osnivaju udruge, u skladu s kanonskim propisima, prema vlastitim ciljevima Crkve. Što se tiče građanskih učinaka njihova djelovanja, ta se društva ravnaju prema zakonskim odredbama Bosne i Hercegovine.

2. Bosna i Hercegovina jamči katolicima i njihovim društvima i ustanovama potpunu slobodu djelovanja i javnoga nastupa, bilo usmeno bilo pismeno.

Članak 14.

1. Katolička crkva ima pravo osnivati obrazovne ustanove bilo kojega stupnja i njima upravljati prema vlastitim pravilima, poštujući zakonske odredbe Bosne i Hercegovine.

2. Bosna i Hercegovina će tim ustanovama u svemu jamčiti ista prava koja su zagarantirana državnim ustanovama, uključujući novčanu potporu i priznanje stečenih akademskih stupnjeva i sveučilišnih diploma.

3. Bosna i Hercegovina učenicima i studentima obrazovnih ustanova (usp. stavak 1. ovoga članka) jamči ista prava koja imaju učenici i studenti državnih obrazovnih ustanova odgovarajućega stupnja. Isto pravilo se primjenjuje također na nastavno i ne-nastavno osoblje tih ustanova.

Članak 15.

1. Bosna i Hercegovina priznaje i jamči Katoličkoj crkvi pravo na dušobrižništvo vjernika katolika koji se nalaze u oružanim snagama i u redarstvenim službama, te onih koji se nalaze u zatvorima, bolnicama, sirotištima i u svim ustanovama za zdravstvenu i socijalnu skrb, bilo javnoga bilo privatnoga značaja.

2. Dušobrižnička djelatnost u oružanim snagama i redarstvenim službama te ustanovama koje su javnoga značaja, navedenim u stavku 1. ovoga članka, uredit će se posebnim ugovorima između nadležnih crkvenih vlasti i Bosne i Hercegovine.

Članak 16.

1.Bosna i Hercegovina u svjetlu načela o slobodi vjere, priznaje temeljno pravo roditelja na vjerski odgoj djece te u sklopu školskoga plana i programa i, u skladu s voljom roditelja ili skrbnika, nastavu katoličkoga vjeronauka u svim javnim osnovnim i srednjim školama i predškolskim ustanovama, kao obveznoga školskoga predmeta za sve koji ga izaberu, pod istim uvjetima kao za sve druge obvezne predmete.

2. Školske će vlasti, u suradnji s nadležnim crkvenim vlastima, roditeljima i punoljetnim učenicima omogućiti da pri upisu u školsku godinu slobodno izaberu katolički vjeronauk na način da njihova odluka ne bude povod bilo kakvome obliku diskriminacije na području školske djelatnosti.

3. Katolički će vjeronauk predavati kvalificirani vjeroučitelji, s kanonskim nalogom mjesnoga dijecezanskog biskupa, i koji ispunjavaju uvjete propisane važećim zakonima Bosne i Hercegovine za dotičnu vrstu škole pridržavajući se svih prava i dužnosti koje iz toga proizlaze. U slučaju da dijecezanski biskup opozove kanonski nalog, vjeroučitelj – nastavnik neće moći nastaviti predavanje katoličkoga vjeronauka.

4. Vjeroučitelji su ravnopravni članovi nastavničkoga zbora obrazovnih ustanova o kojima se govori u stavku 1. ovoga članka.

5. Programe i sadržaje nastave katoličkoga vjeronauka, udžbenike i didaktičku građu treba pripraviti i odobriti Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. Način odvijanja nastave katoličkoga vjeronauka uredit će se posebnim ugovorom između nadležnih vlasti Bosne i Hercegovine i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

Članak 17.

1. Katolička crkva može slobodno osnivati ustanove koje će osiguravati karitativno djelovanje i društvenu skrb, u skladu s odgovarajućim civilnim propisima.

2. Crkvene ustanove ili ustanove koje ovise o Crkvi namijenjene karitativnoj skrbi ravnaju se prema vlastitim statutima te imaju ista prava i povlastice i isti položaj koji imaju i državne ustanove osnovane u istu svrhu.

3. Katolička crkva i Bosna i Hercegovina dogovorit će se o međusobnoj suradnji vlastitih ustanova za karitativnu skrb.

4. Što se tiče građanskih učinaka djelovanja ustanova navedenih u stavku 1. ovoga članka, te će se ustanove ravnati prema zakonskim odredbama Bosne i Hercegovine.

Članak 18.

1. Bosna i Hercegovina i Sveta Stolica će u međusobnom dogovoru, diplomatskim putem, rješavati sve dvojbe ili teškoće koje bi mogle nastati glede tumačenja ili primjene odredaba ovog ugovora.

2. Mješovito povjerenstvo, ustanovljeno u tu svrhu, sastavljeno od predstavnika dviju strana, raspravljat će o pitanjima od zajedničkog interesa koja budu zahtijevala nova ili dodatna rješenja te će svoje prijedloge podastrijeti odnosnim vlastima na odobrenje.

Članak 19.

1. Ovaj će ugovor, sastavljen na engleskom, biti potpisan u duplikatu, biti ratificiran u skladu s proceduralnim propisima ugovornih strana i stupit će na snagu u trenutku razmjene ratifikacijskih instrumenata.

2. U slučaju da jedna od ugovornih strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj ugovor, tako da ga treba mijenjati, započet će odgovarajuće pregovore.

 

Potpisano u Sarajevu, 19. travnja 2006.

Za Svetu Stolicu Za Bosnu i Hercegovinu

Alessandro D'Errico Ivo Miro Jović

Dodatni protokol na Temeljni ugovor između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine2

 

Sveta Stolica i Bosna i Hercegovina, želeći izbjeći svaku poteškoću glede tumačenja Temeljnoga Ugovora potpisanoga 19. travnja 2006. godine u Sarajevu te osigurati točnu primjenu Čl. 10 § 3 istoga Temeljnog Ugovora, izjavljuju:

1. Restitucija nekretnina ili nacionaliziranih dobara uzetih bez odgovarajuće naknade, uključujući rok njihove restitucije, bit će provedena u skladu sa zakonom kojim će se urediti materija restitucije u Bosni i Hercegovini.

2. Radi utvrđivanja nepokretnih dobara koja treba prenijeti u crkveno vlasništvo ili srazmjerno nadoknaditi bit će ustanovljeno Mješovito Povjerenstvo, sastavljeno od predstavnika dviju strana.

3. U skladu s Čl. 18 Temeljnog Ugovora, materije koje zahtijevaju nova ili dodatna rješenja, razmatrat će se zajedničkim dogovorom posredstvom Mješovitoga Povjerenstva, koje će svoje prijedloge podastrijeti odnosnim vlastima na odobrenje.

 

Ovaj Dodatni Protokol je sastavni dio Temeljnog Ugovora između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine i bit će ratificiran zajedno s istim Temeljnim Ugovorom.

Ovaj Protokol, sastavljen na Engleskom, bit će potpisan u dva primjerka i stupit će na snagu zajedno s Temeljnim Ugovorom između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine.

 

Potpisano u Sarajevu, na dvadesetdevetoga rujna, 2006.

Za Svetu Stolicu Za Bosnu i Hercegovinu

Alessandro D'Errico                Ivo Miro Jović

 

SAZNAJ VIŠE




AKCIJA